Pandemija je imala utjecaj na mentalno zdravlje, a posljedice se osjećaju i na tržištu rada

Danska ponovo uvodi zdravstvenu propusnicu, dva mjeseca nakon što ju je ukinula

Nakon gotovo dva mjeseca bez ograničenja, Danska će ponovo uvesti zdravstvenu propusnicu zbog naglog porasta broja slučajeva covida-19, objavila je u ponedjeljak premijerka.

"Povjerenstvo za epidemije preporučilo je vladi da klasificira koronavirus kao 'bolest koja prijeti društvu' i ponovo uvede zdravstvenu propusnicu. Vlada će slijediti tu preporuku", rekla je šefica vlade Mette Frederiksen na konferenciji za novinare. 

Krajem prošlog tjedna, zdravstvene vlasti su upozorile na opasnost "preopterećenosti" bolnica zbog covida-19, gripe i drugih zaraznih bolesti.

U ponedjeljak, peti dan zaredom, bilo je više od 2000 novozaraženih u Danskoj koja ima 5,8 milijuna stanovnika, a 36 oboljelih je na intenzivnoj njezi. 

Zdravstvena propusnica će biti obvezna za ulaz u kafiće, restorane i noćne klubove. "S korona propusnicom se može živjeti. Ona vam omogućuje da budete mirni kada idete u kino ili na koncert", rekla je premijerka. 

"Ponovno uvođenje propusnice će zakomplicirati svakodnevicu onima koji nisu cijepljeni. Mislim da tako treba biti", dodala je. 

Pionir zdravstvene propusnice, koja je bila uvedena u proljeće, Danska ju je ukinula 10. rujna u vrijeme kada je broj novozaraženih bio četiri puta manji od današnjeg. 

U Danskoj je 85,9 posto starijih od 12 godina primilo dvije doze cjepiva.

Pregovori EU-a oko lijeka za covid otišli dalje s Merckom nego s Pfizerom

Europska unija pregovara s tvrtkama Merck & Co i Pfizer o potencijalnim ugovorima o nabavi njihovih eksperimentalnih lijekova protiv covida-19, rekao je europski dužnosnik, dodavši da su pregovori s Merckom dalje odmakli. 

Obje američke tvrtke razvile su antiviralne pilule koje pokazuju obećavajuću djelotvornost u kliničkim ispitivanjima provedenim na odraslim osobama s visokim rizikom od ozbiljnih oboljenja. Pfizerova učinkovitost je na 89, a Merckova na oko 50 posto. 

„Traju kontakti s obje tvrtke“, rekao je u ponedjeljak Reutersu izvor iz EU-a upoznat s pregovorima, pod uvjetom anonimnosti. 

Razgovori s Merckom dalje su odmakli jer je ta tvrtka već počela slati potrebne podatke Europskoj agenciji za lijekove (EMA), dodao je izvor.

Pfizer tek treba poslati podatke jer su preliminarni rezultati ispitivanja objavljeni tek prošli tjedan, mjesec dana nakon Merckovih. 

Glasnogovornik Europske komisije, koja koordinira pregovore s farmaceutskim tvrtkama u ime europskih država, odbio je komentirati pregovore, a to nisu učinile ni dvije kompanije. 

Europski dužnosnici su o nabavci lijekova razgovarali na susretu prošli tjedan, rekao je izvor, dodavši da ih 27 članica želi što prije kupiti, no da želi i garancije da su sigurni. 

Zasad je Merckova pilula odobrena samo u Velikoj Britaniji. Oba lijeka daju se pet dana. Po tri Pfizerove pilule uzimaju se ujutro, a tri po noći, dok je kod Mercka režim isti, samo s četiri pilule.

GSV: Socijalni partneri, uz primjedbe, podržali uvođenje covid potvrda

Socijalni partneri podržali su u ponedjeljak na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) uvođenje obveznih covid potvrda, ali uz primjedbe da ih se uvodi parcijalno i da to pitanje treba biti riješeno na cjeloviti način, rekao je novinarima predsjedavajući GSV-a Vilim Ribić.

Ribić koji je i predsjednik Matice hrvatskih sindikata rekao je novinarima nakon trosatne sjednice da su mnogi otvorili pitanje obaveznog cijepljenja jer je trenutna situacija u kojoj 50 ljudi dnevno umire neizdrživa, a mnogi, primijetio je razmišljaju na razne načine.

Sindikalnu stranu, dodao je, posebno je zanimalo tko ne može dobiti otkaz u slučaju da nema covid potvrdu, a to je, po njegovim riječima, onaj tko ima zdravstvenu dokumentaciju, dok će o svim graničnim situacijama odlučivati ravnatelji ili čelnici.

Kad je riječ o reformi zdravstvenog sustava, čije je ideje socijalnim parterima predstavio ministar zdravstva Vili Beroš, Ribić je rekao da su se u mnogim aspektima složili i nitko nije problematizirao određene principe i sadržaje o kojima je govorio ministar.

"Integracija socijale i zdravstva je nešto što bi trebalo u budućnosti nastupiti, oko javne nabave, specijalizacije bolnica i centralizacije nije bilo spornih pitanja, a ono što je ostalo za raspravu je razlika oko trenutaka kada bi s reformom trebalo krenuti", kazao je Ribić.

Jedni su po njegovim riječima govorili da je u krizi najbolje provoditi reforme, a s druge strane bilo je i argumenata da to nije moguće napraviti u kriznim okolnostima.

Prilično suglasje postignuto je oko toga, dodao je, da je potrebno razdvojiti dvostruke prakse u kojima ljudi rade u javnom sektoru, čelnici su odjela i bolnica, a imaju svoje privatne ustanove.

"Većina sudionika sastanka smatra to krajnje ozbiljnim problemom i s aspekta nelojalne konkurencije, a osobito s aspekta prava pacijenata", dodao je.

Beroš: Svi socijalni partneri podupiru široko uvođenje covid potvrda

Ministar zdravstva Beroš rekao je da svi socijalni partneri podupiru široko uvođenje covid potvrda, a uz određene kritike svi su suglasni da je potrebna i reforma.

"Uz određene konstruktivne kritike i različita viđenja socijalnih partnera mogu reći da smo svi skupa suglasni da su reforme potrebne i odredili smo pravac kretanja", rekao je ministar.

Kazao je također da je većina socijalnih partnera i poslodavaca pozdravila uvođenje covid potvrda s određenim pitanjima koja se odnose na opseg, vrijeme uvođenja i neke druge elemente, ali i nepoznanice koja su možda neosnovano bile prisutne u javnom prostoru.

Upitan kad će krenuti reforma kazao je da reforma nije nešto što se pokreće u jednom danu već je to dinamički proces za koji trebaju vrijeme i okolnosti.

Smatra da krizu treba iskoristiti za početak reformi, te upozorio da je od 1981. kada je zadnjih put suštinski mijenjan zakon izgubljeno 40 godina.

"Ova Vlada i ja odlučni smo pokrenuti reformu. Ako me pitate kada i što - to je proces, to nije jedan akt. Jedan od koraka će se zbiti ovaj ili sljedeći tjedan, a to je potpisivanje odluke o objedinjenoj javnoj nabavi", najavio je ministar.

Vezano za covid potvrde koje se nakon zdravstva i socijalnog sustava, od 15. studenog šire i na javne i državne ustanove, Beroš je rekao da o potrebi uvođenja covid potvrda govori još od prije ljeta, ali se nisu stekli preduvjeti za njihovo uvođenje.

Na sastanku je bilo pitanja, napomenuo je, zašto se potvrde uvode parcijalno, a odgovorio im je da su u datom trenutku procijenili da su zdravstvo i socijala prioritet jer se ne mogu uspoređivati bolnice gdje se ljudi moraju liječiti i kafići gdje odlazak nije obavezan.

Upitan zašto se s uvođenjem potvrda nije krenulo prije 15. studenoga odgovorio je da žele svima, uključujući i djelatnike, dati dovoljno vremena da se organiziraju i promisle o odgovornosti, da se eventualno cijepe i da sagledaju gdje će se testirati.

U slučaju pogoršanja epidemiološke situacije širit će se upotreba covid potvrda

Ministar je naglasio da su na sastanku jasno rekli da će u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije proširiti upotrebu covid potvrda, što će se znati do 15. studenoga, a dotad je, kaže, na svima nama da razmišljamo o aktualnom trenutku.

"Ne moraju svi poslodavci u istom trenutku krenuti u upotrebu potvrda. Odredit ćemo prioritete, jedno je proizvodnja koja mora ići, neobavezno druženje u slobodno vrijeme je nešto drugo, a zbog pokazivanja obrasca ponašanja i naše odgovornosti prvo smo krenuli s uvođenjem potvrda u državnim i javnim institucijama", naglasio je ministar.

Ustvrdio je da su povećavali stupanj sigurnosti u društvu onim tempom kojim je usmjeravala epidemija i tako će nastojati ubuduće.

Vezano za financiranje testiranja rekao je da još ne razmišljaju o tome. "Sve nas to košta, ali u jednom solidnom socijalnom dijalogu omogućavamo ljudima da nemaju dodatne troškove, pogotovo oni koji se iz objektivnih razloga ne mogu cijepiti", rekao je Beroš.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mihael Furjan rekao je da HUP snažno podupire reformu hrvatskog zdravstva kako bi zdravstveni sustav bio dugoročno održiv i učinkovitiji.

Furjan je kazao također da privatni poslodavci podržavaju uvođenje covid potvrda u javni sektor, a za širu primjenu smatra da je potrebno postići višu procijepljenost jer bi se u slučaju talijanskog ili slovenskog modela dnevno trebalo testirati 200 tisuća zaposlenih, za što danas nema kapaciteta.

Naglasio je i da su poslodavci za otvorene objekte uz covid potvrde ako im se nameće dilema - da li zatvoriti objekte i teretane.

Studija o mRNA potvrdila rizik mio- i perikarditisa, ali u rijetkim slučajevima

Cjepivo protiv covida-19 na bazi glasničkog RNA povećava rizik upale srčanog mišića i srčane ovojnice, ali je on rijedak i ne dovodi u pitanje korisnost cjepiva, ističe se u sveobuhvatnoj francuskoj studiji objavljenoj u ponedjeljak.

Ova studija koju je proveo Epi-Phare u suradnji sa Zdravstvenim osiguranjem (CNAM) i Agencijom za lijekove (ANSM) obuhvatila je osobe od 12 do 50 godina koje su u Francuskoj bile primljene u bolnicu zbog miokarditisa ili perikarditisa između 15. svibnja i 31. kolovoza, pri čemu je bilo 919 slučajeva miokarditisa i 917 slučajeva perikarditisa. 

Miokarditis i perikarditis su upalne bolesti srca. Prva pogađa srčani mišić, a druga ovojnicu koja okružuje srce.

Kao što su već pokazala farmakološka izvješća, rezultati francuske studije potvrdili su da Pfizerovo, a napose Modernino cjepivo povećavaju rizik pojavljivanja ovih bolesti u roku sedam dana nakon cijepljenja.

Svaki je slučaj uspoređen s kontrolnom skupinom s deset ispitanika koji su bili istih godina, spola i mjesta stanovanja, ali nisu imali miokarditis. Tako se rizik hospitalizacije zbog miokarditisa ili perikarditisa uspoređivao između cijepljenih i necijepljenih u inače sličnim situacijama.

Taj je rizik izraženiji, iako rijedak, kod muškaraca mlađih od 30 godina, napose nakon druge doze Moderne. Tako je cijepljenje potonjim prouzročilo 132 dodatna slučaja miokarditisa na milijun primljenih doza.

Kod žena mlađih od 30 godina, povećan broj slučajeva miokarditisa koji se može pripisati drugoj dozi Modernina cjepiva bio je 37 na milijun doza.

Što se tiče rizika perikarditisa, i on je bio izraženiji nakon Modernina cjepiva kod mlađih od 30 godina, posebno nakon druge doze koja je odgovorna za "suvišak" od 18 slučajeva na milijun doza kod mlađih muškaraca.

Nije prijavljen nijedan smrtni ishod među hospitaliziranima zbog upala srca koje su nastale nakon cijepljenja.

"Ako stavimo na vagu djelotvornost cjepiva protiv teških oblika covida-19 (ocijenjenu oko 90 posto) i postojeći, ali rijedak rizik s pozitivnim ishodom, odnos koristi i rizika cijepljenja nije upitan", ističe za AFP Mahmoud Zureik, ravnatelj Epi-Pharea.

Srbija ugovorila s Pfizerom uporabu eksperimentalnog lijeka protiv covida

Srbijanske zdravstvene vlasti potpisale su s tvrtkom Pfizer ugovor o distribuciji eksperimentalnog lijeka protiv covida-19, koji za 89 posto umanjuje rizik od hospitalizacije i smrti kod pacijenata čije je zdravlje već ugroženo, priopćio je u ponedjeljak ministar zdravstva Zlatibor Lončar.

"Mi smo treća zemlja u svijetu koja je potpisala ugovor, dogovorila se s Pfizerom i prvi ćemo imati taj lijek, koji ima 89-postotnu učinkovitost u izbjegavanje bolničkog liječenja i težih komplikacija", rekao je Lončar za Radio-televiziju Srbije, ne navodeći naziv lijeka koji je razvila američka farmaceutska tvrtka.

Naglasivši kako cjepivo "i dalje ostaje primarno oružje" u borbi protiv koronavirusa, Lončar je rekao da se zdravstveni sustav nastoji izboriti da čim više ljudi primi cjepivo, a ne da se bilo tko razboli i dođe u fazu liječenja kad se moraju koristiti lijekovi.

Lončar je ukazao na "blago povećanje broja cijepljenih" otkad su prije dva tjedna uvedene covid propusnice i najavio da će država učiniti sve kako bi se povećao broj cijepljenih i došlo "u jednu sigurnu situaciju na svim poljima" jer je zdravstvo suočeno i s drugim bolestima i potrebama građana da im zdravstveni sustav pomogne.

"Već sada imamo dvije trećine bolnica u covid sustavu i zato vas molim da razmišljate o tome", poručio je Lončar, upozorivši na loša iskustva i preopterećenost zdravstvenih djelatnika u četvrtom valu korone.

U Srbiji je danas službeno prijavljeno 67 umrlih od covida 19 i 4.348 novozaraženih kojima je virus potvrđen poslije testiranje 16.799 uzoraka.

Na bolničkom liječenju je 6.661 pacijenet, od kojih je 270 na respiratorima.

Srbija je od početka epidemije u svibnju 2020.  dosad testirala 6.472.195‬ uzoraka i registrirala 1.187.373 zaražene osobe, a službeno su prijavljena 10.472 smrtna ishoda infekcije, pokazuju današnji podaci Ministarstva zdravstva.