Jandroković čestitao 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske u svijetu

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.

"Svim hrvatskim građankama i građanima te Hrvaticama i Hrvatima u domovini i svijetu čestitam 30. obljetnicu međunarodnog priznanja naše domovine", napisao je u čestitki.

Jandroković se u čestitki također osvrnuo i na vrijeme od prije 30 godina:

"Na današnji dan prije 30 godina, 15. siječnja 1992., u jeku Domovinskog rata dok je gotovo trećina Hrvatske bila pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih paravojnih snaga, Republika Hrvatska postala je međunarodno priznata država.

PREMINUO U 65. GODINI Jandroković: 'S tugom sam primio vijest o smrti Sassolija, bio je uvjereni europejac...'

Toga dana svih 12 zemalja članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Dva dana ranije Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, a prva međunarodno priznata država koja nas je priznala bio je Island 19. prosinca 1991.

Međutim, na svoje tada priznate granice Hrvatska je izašla tek šest godina kasnije po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, jedne od najuspješnijih operacija UN-a u povijesti.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te večeri u obraćanju naciji je poručio: “Današnji dan, 15. siječnja 1992., bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”. Najbližim suradnicima je rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države".

Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je postupno, nakon donošenja dviju povijesnih odluka u Hrvatskom saboru: Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske 25. lipnja 1991.

Tome je prethodio referendum o hrvatskoj samostalnosti koji je održan 19. svibnja iste godine. Na referendumu je 93,24 posto birača glasovalo „za“ Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Time je otvoren put Hrvatskom saboru, da poštujući volju hrvatskoga naroda, 25. lipnja 1991. donese te dvije povijesne odluke koje su predstavljale ustavnopravni temelj za samostalnost i neovisnost. Na taj je način Hrvatska pokrenula postupak razdruživanja od SFRJ i drugih republika te zatražila međunarodno priznanje.

Vojne pobjede pomogle su diplomatskoj borbi

Međutim, stupanje na snagu navedenih odluka odgođeno je za tri mjeseca, uz posredovanje međunarodne zajednice, kako bi se politička kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istekom tromjesečnog moratorija, zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje hrvatsko državno vodstvo. Postalo je jasno da svoju tek proglašenu neovisnost Hrvatska, nažalost, neće moći ostvariti mirnim putem, primjenom demokratske volje hrvatskog naroda izražene na referendumu, već će se za svoju slobodu morati izboriti u Domovinskom ratu.

Upravo su vojne pobjede pomogle i u diplomatskoj borbi za međunarodno priznanje Hrvatske. U jeku ratnih stradanja i obrane suvereniteta i cjelovitosti države, međunarodno priznanje dovelo je i do ključne diplomatske pobjede i članstva u Ujedinjenim narodima u svibnju iste godine. Time je Hrvatska potvrdila svoju suverenost i punopravnu pripadnost međunarodnoj zajednici, a hrvatska zastava ponosno se zavijorila u New Yorku uz bok svim ostalim zastavama slobodnih i neovisnih država svijeta.

BADNJAK U METROPOLI Zagrebačkom špicom prošetali Kolinda, Jandroković, Lokas, Iva Todorić i brojni drugi poznati

Kasnijim vojnim pobjedama u operacijama Bljesak i Oluja te mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja zaokruženo je najvažnije razdoblje moderne hrvatske povijesti, ali uz visoku cijenu ljudskih života i žrtava brojnih naših branitelja i civila. Zato su Domovinski rat i njegove vrijednosti bile i ostale temelj današnje Hrvatske", istaknuo je Jandroković.

Također je iskazao zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

"Ovom prigodom iskazujem svoju zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na politici koja je uvijek u prvi plan stavljala interese hrvatskog naroda i hrvatske države, hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, a posebno onima koji su dali svoj život za Hrvatsku. Zahvaljujem i svim diplomatima i dužnosnicima koji su u to vrijeme dali svoj doprinos međunarodnom priznanju, kao i svima koji su se na bilo koji način uključili u obranu Hrvatske".

Okrenuti se temama budućnosti i izazovima modernog doba

Jandroković je istaknuo i kako je Hrvatska, u 30 godina od međunarodnog priznanja, ostvarila strateške ciljeve članstva u EU i NATO-u i krenula u ostvarenje novih prioriteta - ulazak u Schengen i eurozonu te OECD.

"Uz to, izgradnjom Pelješkog mosta povezat ćemo hrvatski teritorij i ostvariti potpunu teritorijalnu povezanost naše domovine", dodao je.

Napomenuo je i da je Hrvatska u zadnje dvije godine suočena s najtežom krizom poslije Domovinskog rata, izazvanom pandemijom i posljedicama dvaju razornih potresa, koji su u prvi plan stavili zaštitu zdravlja i života svih naših sugrađana te obnovu i gospodarski oporavak.

"Unatoč svim poteškoćama i izazovima, u narednom desetljeću želimo ostvariti viziju Hrvatske koja će se temeljiti na snaženju državnih institucija, ubrzanom gospodarskom rastu, socijalnoj pravednosti i izgradnji demokratskog poretka koji će jamčiti mir, slobodu i stabilnost. Potrebno je uložiti i dodatne napore u demografsku revitalizaciju te podizanje životnog standarda mladih ljudi i obitelji kako bismo osigurali njihov ostanak u Hrvatskoj.

Stoga vođeni temeljnim vrijednostima na kojima je nastala današnja Hrvatska te uvažavajući sve svjetonazorske i političke razlike, trebamo se okrenuti temama budućnosti i izazovima modernog doba. Ta odgovornost je na svima nama", zaključio je Jandroković.