Jan de Jong: Poduzetnik iza inicijative za uvođenje digitalne nomadske vize

Ususret online konferenciji „Poduzetnički mindset 2020“ koja će se održati u četvrtak 10. rujna 2020. u organizaciji platforme Poduzetnik i programskog partnera Ernst & Young Hrvatska, vrijedi se podsjetiti nekih od zvučnih imena poduzetničke scene čija će predavanja, već sada brojna prijavljena publika imati prilike čuti. U ovogodišnjem programu tako sudjeluju Joe Bašić, Paul Bradbury, Bernarda Cecelja, Saša Cvetojević, Ivan Franičević, Ana Hanžeković, Jasminka Horvat Martinović, Korado Korlević, Ana Lisak, Orlando Lopac, Zoran Mamić, Manny Stul, Emil Tedeschi, Boris Trupčević, Ana Volk, Ksenija Vrbanić, Ognjen Bagatin i drugi, a 24 sata je imao priliku razgovarati s Janom de Jongom, direktorom uspješne tvrtke Webpower Adria. Jan de Jong javnosti je možda najbolje poznat zahvaljujući nedavnom pokretanju inicijative za uvođenje digitalne nomadske vize pa u nastavku možete pročitati detaljnije o tome, ali i o mnogim drugim zanimljivim temama o kojima smo razgovarali s Janom de Jongom.

Kako je započeo Vaš uspješan poslovni put i koji su Vam bili najveći izazovi prilikom ulaska u poduzetničke vode u Hrvatskoj? Koji savjet Vam je najviše pomogao na početku Vaše poduzetničke karijere, a koji bi onda mogli dati nekome tko tek kreće u te vode?

Počeo sam raditi za M+ Grupu u Nizozemskoj kao 17-godišnji student. Na početku sam radio u telefonskoj prodaji te su me ubrzo promaknuli u supervizora, a s 19 godina sam rukovodio cijelom službom za korisnike i njezinih 150 agenata. U Hrvatsku sam se preselio s 22 godine jer sam na svojoj zadnjoj godini marketinškog studija odlučio pisati diplomski rad u Hrvatskoj potaknut činjenicom da je tadašnji poslovni partner i osnivač M+ Grupe u Nizozemskoj imao hrvatske korijene. Tema mog diplomskog rada bilo je proširenje nizozemske M+ Grupe na Hrvatsku. 

U Hrvatsku sam stigao u rujnu 2006. godine, s 5 godina iskustva iza mene na rukovodećim pozicijama službe za korisnike, a već sam u ožujku 2007. službeno pokrenuo hrvatsku podružnicu M+ Grupe, tvrtku koja danas zapošljava više od 6000 ljudi. 2016. izašao sam iz spomenute grupacije i osnovao tvrtku Webpower Adria.

Vjerujem da sam se tijekom proteklih godina susreo sa svim mogućim izazovima koje možete zamisliti. Počevši od klijenata koji nam nisu plaćali zbog bankrota, problema s likvidnošću i inspekcijama, iznenadnog rasta i nemogućnošću njegovog financijskog podupiranja do toga da nam banke nisu htjele odobriti sredstva za podupiranje tog iznenadnog rasta te naposlijetku, gubitka jednog od najvećih klijenata nakon što smo proširili kapacitete službe za korisnike. Doživio sam stvarno sve. 

Najbolji savjet koji mogu dati onome tko tek kreće u poduzetničke vode jest da se okruži pametnim i sposobnim ljudima. Ne možete sami prevladati sve izazove i zato je važno imati dobar tim koji će vas uvijek podržati. Kao vlasnik tvrtke bit ćete vođa koji će svom timu pokazati svjetlo na kraju tunela, no ključni ljudi oko vas pomoći će vam da sagledate stvari iz pravog kuta i donesete ispravne odluke. 
 

Koje su najočitije razlike u poduzetništvu i u poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj u odnosu na Nizozemsku? Što smatrate pozitivnim, a što negativnim?

U Nizozemskoj nikad nisam imao vlastitu tvrtku, no smatram da je pokretanje tvrtke u Nizozemskoj jednako teško kao i u Hrvatskoj, no iz različitih razloga. Nizozemsko je tržište poznato po svojoj inovativnosti, s puno konkurencije koja ima veće budžete od vas. U Hrvatskoj, s druge strane, postoji šansa da ćete vrlo brzo postati vodeći na tržištu ako pronađete proizvod ili uslugu koju nitko drugi nema. Meni osobno je najvažnije biti prvi u nečemu i iskoristiti tu prednost nečega novog. Kad sam pokrenuo svoju službu za korisnike, bili smo među prvim profesionalnim tvrtkama tog tipa u Hrvatskoj, a kad sam 2016. pokrenuo Webpower Adriju, ubrzo smo postali prva lokalna tvrtka specijalizirana za e-mail marketing i automatizaciju marketinga. 

Kako Vas je vlastito iskustvo potaknulo da pokrenete inicijativu vezanu uz digitalne nomade?

Kao što sam već spomenuo, uočio sam priliku da budem među prvima u nečemu. Hrvatska je peta zemlja u svijetu koja je najavila digitalnu nomadsku vizu. Kad je započeo lockdown u cijelom svijetu bio sam pozvan na panel diskusiju u sklopu virtualne konferencije „Turism 5.0“. Prilikom konferencije pitali su me što se može učiniti kako bi Hrvatska postala cjelogodišnja turistička destinacija, a ja sam odgovorio – digitalni nomadski turizam.

Zbog lockdowna uzrokovanog koronavirusom mnoge kompanije i zaposlenici diljem svijeta iskusili su što znači u potpunosti raditi na daljinu. Ako možete raditi na daljinu iz vlastitog doma, zašto ne biste radili na daljinu iz Hrvatske?
Mnogi Hrvati tijekom prošlog su desetljeća napustili Hrvatsku iz ekonomskih razloga, ali tko ne bi želio živjeti u Hrvatskoj i pritom zarađivati dobru njemačku, švicarsku ili američku plaću? Hrvatska nudi zaista jedinstvene i lijepe prilike: članica je EU-a, većina ljudi govori engleski, pruža dobar životni stil, ima dobru internetsku povezanost kao i izvrsnu hranu i klimu, dobru povezanost s ostatkom Europe te, za europske standard, nudi financijski pristupačan život.

Sad zamotajte sve to što sam naveo, zajedno s uvođenjem nomadske vise, u jedan paket i dobit ćete ono što ja volim zvati ogromnom prilikom za Hrvatsku da bude među prvima u nečemu.

Kako ocjenjujete Vladine mjere koje su donesene za pomoć poduzetništvu u Hrvatskoj? Smatrate li da su bile adekvatne i pravovremene i koliko su pomogle hrvatskim poduzetnicima?

Bogate zemlje su bogate upravo zahvaljujući visoko razvijenom poduzetništvu. No, čak i tvrtke koje dobro posluju mogu propasti zbog visokih općenitih troškova. Financiranje velikog javnog sektora prevelik je trošak za hrvatske porezne obveznike. Ne želim zvučati grubo, ali kad vidim da državna tijela poput Hrvatske gospodarske komore otpuštaju trećinu svojih zaposlenika, mogu samo pružiti podršku takvim hrabrim, ali prijeko potrebnim odlukama. Samo se nadam da će ti otpušteni ljudi uspjeti naći posao u privatnom sektoru, a ne završiti na nekom drugom radnom mjestu u javnom sektoru. 

Jesu li se hrvatski poduzetnici uspjeli prilagoditi novonastalim okolnostima i što smatrate ključnim za svakog poduzetnika u ovoj situaciji? Na koji način poslovati u novonastalim okolnostima iz vašeg iskustva?

Neke tvrtke su se uspjele prilagoditi, a neke nisu. To uvelike ovisi o industriji u kojoj rade. Jako mi je žao tvrtki koje se bave organizacijom događanja. Njima se i dalje govori da ne mogu više organizirati događanja na isti način kao što su to radili prije dok istovremeno gradovi poput Sinja organiziraju Alku kao što su to činili posljednjih stoljeća – bez 1,5 m distance, bez maski i sa stotinama ljudi blizu jedni drugima.

Tijekom ovih izazovnih vremena tvrtke će morati biti inovativne i spremne na brzu prilagodbu. Neka poduzeća to jednostavno ne mogu postići zbog prirode posla kojim se bave, neka se nisu dovoljno potrudila, a neka su se jako dobro snašla. Moj je savjet bilo kojoj tvrtki da uvijek imaju dobru sadržajnu strategiju, da se usredotoče na izvrstan sadržaj i da svojim potencijalnim klijentima ne objašnjavaju kako nešto rade nego zašto nešto rade. 
 

Direktor ste uspješne tvrtke Webpower za e-mail marketing i automatizaciju marketinga te, pored vrhunskog softvera, mnogim tvrtkama iz različitih industrija pružate savjetovanje i podršku u slanju newslettera, e-mail marketing kampanja te u komunikaciji putem Web chata. Kakvi su efekti epidemije na ovaj sektor u Hrvatskoj, uključujući i vašu tvrtku?

Sad kad je više tvrtki nego ikada prije prešlo na svoje mrežne kanale, marketing putem e-maila i automatizacija marketinga, dobili su na popularnosti. Ne treba nam biti žao sektora za marketing e-maila i automatizaciju marketinga općenito, međutim i u našem sektoru postoje tvrtke koje gube i koje pobjeđuju u ovim izazovnim vremenima.

Kao osnivač Webpower Adrije razvio sam kampanju za koju sam vjerovao da bi bila dobra za našu tvrtku, klijente i Hrvatsku. Naš glavni konkurent u Hrvatskoj je MailChimp. Dakle, mnoge tvrtke u Hrvatskoj troše svo proračun za e-mail marketing na davatelja usluga sa sjedištem u SAD-u, šaljući ih izvan zemlje.  Uzimajući u obzir da 20 posto BDP-a Hrvatske dolazi iz turizma te mogućnost da se taj priljev novca odjednom zaustavi, potrebno je osigurati da manje novca odlazi iz zemlje. 

Upravo sam iz tog razloga pokrenuo kampanju „Kupujmo Hrvatsko“. Ideja je da za svakih 25 hrvatskih tvrtki koje bi s MailChimpa (ili bilo kojeg stranog pružatelja usluga e-mail marketinga) prešla na Webpower Adria, primimo jednog zaposlenika na puno radno vrijeme u naš ured u Zagrebu. Takva ponuda rezultirala je boljim rješenjem za marketing e-pošte za naše nove klijente koje je u potpunosti u skladu s GDPR-om, boljom stopom isporučivosti u odnosu na MailChimp, dostupnošću lokalnog tima za podršku sa sjedištem u Zagrebu i to sve uz sličnu ili nižu mjesečnu naknadu. Webpower Adria dobio je  klijenta, a od lockdowna  smo otvorili dvije nove mogućnosti za posao u Zagrebu. Ovom kampanjom svi pobjeđuju – klijent, država i Webpower Adria. To jest pobjeđuju svi osim MailChimpa, no siguran sam da će preživjeti našu kampanju s obzirom da imaju 12 milijuna klijenata. 

Što možemo očekivati do kraja godine i kako u tim okolnostima vidite hrvatsko poduzetništvo u cjelini?

Bojim se da za određene industrije problemi još nisu gotovi. Očekujem da će mnoge tvrtke ostati bez novca pred kraj godine. Zbog ove izazovne godine također očekujem da mnoge tvrtke neće izvršiti potrebna ulaganja planirana za 2021. godinu. Svakako bih preporučio mjere koje uključuju neplaćanje poreza na dobit za ponovno uloženu dobit. Na taj način možemo motivirati tvrtke da ponovno investiraju u ono što će, nadajmo se, biti bolje sljedeće godine.

Hoće li 2021. biti godina oporavka hrvatskog poduzetništva i koliko će po vašem mišljenju trebati da se vratimo na razinu prije epidemije koronavirusa?

Prihodi koji ove godine nisu ušli u Hrvatsku zbog koronavirusa nikada se ne mogu povratiti. Taj će novac zauvijek biti izgubljen. Ono što mi kao zemlja i kao poduzetnici u Hrvatskoj sada moramo učiniti je preispitati cijelu svoju strategiju. Nikada si više ne bi smjeli dopustiti da ovisimo isključivo o masovnom turizmu. Razvijanje novih izvora prihoda i novih industrija jedini je izlaz za Hrvatsku. Točnije, razvijanje dugoročnog i održivog turizma pomoću digitalnih nomada, obnavljanja našeg poljoprivrednog sektora, umjetne inteligencije, IT sektora te privlačenjem stranih investitora i fokusiranjem na izvoz proizvoda i usluga. Hrvatska ima toliko potencijala i dugujemo sljedećoj generaciji da iskoristimo ovaj trenutak, preokrenemo stvari i ispunimo te potencijale.