Zaiskrilo u Saboru: Orešković kaže da je zakon laž, Plenković joj odgovorio da je bezobrazna

Na početku sjednice prisegnuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, koji je prije mjesec dana imao koronu pa nije bio na izglasavanju Vlade. Sjednica je počela oporbenim zahtjevom da se odredi stanka, a kako bi se konzultirali oko Zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, a sam zakon brani premijer Andrej Plenković. Peđa Grbin (SDP) zakon smatra neambicioznim jer ne promišlja viziju razvoja Zagreba nego cementira postojeće stanje.

- Bavit će se samo time kako vratiti Zagreb kakav je bio prije potresa. Socijalni kriteriji nisu adekvatni, dostatni, pravedni i solidarni - poručio je Grbin.

Anka Mrak Taritaš podsjetila je da građani s nestrpljenjem čekaju ovaj zakon. Podsjetila je kako je on nastao  kao rezultat neslaganja između Milana Bandića, HDZ-a i ministarstva.

- Ovaj zakon nije provediv, treba se donijeti program mjera, a piše da će taj program donijeti vlada. Za zgrade javne namjene ne treba nam ovaj zakon. Poruka koju ćemo poslati građanima je - strpite se i čekajte - poručila je Mrak Taritaš.

Marija Selak Raspudić (Most) pobunila što svi zastupnici ne mogu sjediti u sabornici zbog kako kaže navodnih epidemioloških mjera'.

- Želim Predsjedništvu Sabora zahvaliti što su nas desetkovali, skratili ste nam i vrijeme za raspravu. Napola ste nam začepili usta - kazala je zastupnica. 

Kada je riječ o obnovi Zagreba ustvrdila je da se preskočila struka.

- Sve kao u ime građana, a zapravo zbog profiterstva na pragu lokalnih izbora - kazala je.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je zastupnicima žele začepiti usta. Kazao je kako je odluka Predsjedništva Sabora bila jednoglasno donesena.  

- Pogođeni smo epidemijom i tražimo načine kako Sabor može što normalnije raditi. To ne radimo iz hira nego da zaštitimo zdravlje vas svih - rekao je Jandroković. 

Premijer  Andrej Plenković poručio je kako je cilj zakona urediti način i postupak obnove zgrada oštećenih u potresu, najrazornijem potresu u zadnjih 100 godina. Naveo je kako se zakonom uređuje obnova obiteljskih zgrada ali i stambeno zbrinjavanje onih koji su ostali bez doma u potresu. Plenković je nave kako je Vlada usvojila 25 prijedloga saborskih zastupnika nakon rasprave u prvom čitanju, a poručio mu je da žele oko ovog zakona imati što širi politički konsenzus. 

U potresu, dodao je, oštećeno je 26 tisuća zgrada u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji te Krapinsko-zagorskoj županiji. Neuporabljivo je više od 6700 zgrada, a 98 posto toga je u privatnom vlasništvu.

- Šteta od potresa procijenjena je na 86 milijardi kuna. U odnosu na prve procjene manji broj zgrada trebat će rušiti. To je ohrabrujuće - kazao je Plenković.

Zakonom se definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina. Novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. 

- Program mjera namjeravamo donijeti prije roka od mjesec dana. Fond za obnovu također mislimo osnovati prije roka od mjesec dana - poručio je Plenković.

POGLEDAJTE VIDEO:

Sufinanciranja obnove u iznosu od 20 posto bit će oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio 4000 kuna, te oni koji na dan potresa nisu imali imovinu vrjedniju od 200.000 kuna. Konstrukcijska obnova u potpunosti će se financirati invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

- Pred svima nama je velika odgovornost da osiguramo proces obnove koji će osigurati ljudima krov nad glavom i da Zagreb učine sigurnim mjestom za život i rad. Sama obnova može biti prilika za početak rasprave o urbanom razvoju grada - izjavio je premijer.

Zastupnica Selak Raspudić pitala je premijera čemu cijeli ovaj igrokaz sa zakonom kad postoji već okvir za obnovu. 

- S jedne strane imali smo tajkunsku ljevicu koja je odlučila svoj program bazirati na tome da kupiš zakon i dobiješ stan. S druge strane imali smo vas kao panične populiste, niste pokazali dovoljno integriteta da kažete kako postoji zakonski okvir. Zašto se ponašate kao zakonodavni profiter - pitala je zastupnica Mosta. 

Stigao je odgovor premijera Andreja Plenkovića. 

- Ne vidim logike ni smisla u vašoj intervenciji i pitanju. Kao da ste prespavali razdoblje od potresa do danas - odgovorio je.

Plenković joj je poručio da je zakonodavni okvir koji imamo nedostatan za štete koje su nastale u potresu i da se s njim ne bi mogli riješiti ništa. Za povredu poslovnika javila se Selak Raspudić navodeći kako je "premijer omalovažavao zastupnicu tezom da je prespavala cjelokupnu raspravu".  Predsjedavajući joj iako je zloupotrijebila povredu poslovnika, kako bi replicirala, nije udijelio opomenu, jer je nova zastupnica.  

Zaiskrilo je i između zastupnice Stranke s imenom i prezimenom Dalije Orešković i premijera.  Orešković je ustvrdila kako je ovaj zakon jedna velika laž jer oštećeni građani neće dobiti ono čemu se nadaju. Navela je kako se u zakonu ne propisuju nikakvi programi mjera i aktivnosti same obnove, nego stoji da će se to propisati naknadno. 

- U hodu, u Vladi. Točnije u sobičcima, hodnicima i kabinetima vaše Vlade. Još se pamti kako se u tim istim hodnicima planirala sanacija Agrokora. Planirate li na isti način pristupiti i obnovi Grada Zagreba. Građani od toga neće imati nikakvu korist, ali ne sumnjam da će od toga korist imati intimusi Vlada, a vrlo vjerojatno i Milana Bandića - ustvrdila je Orešković. 

Premijer Plenković odgovorio joj je kako se nada da je čitala zakon i da kao pravnica zna što rade predstavnička tijela, a što izvršna vlast. 

- To je onako elementarna abeceda. Vjerujem da će te vi onako malo promisliti i zamisliti kako bi to bilo da mi najbolje sve ovo damo na provedbu Saboru. Hoćemo to napraviti? Koliko mislite da će trajati ta obnova? 200, 300, 500 godina..Koliko otprilike? Molim vas da tu vašu demagogiju koju koristite, malo smanjite na nekakav realniji okvir izričaja. To će biti dobro za vas i vaš kredibilitet i jedan osjećaj za realnost - poručio je Plenković. 

Naveo je kako je bezobrazno zakon, koji izlazi u susret i država toliko toga uzima na svoja leđa, kvalificirati kao laž. 
- To vam nije dobro. nećete ništa postići s time - poručio je Plenković. 

Orešković neprimjernim smatra da premijer jednu zastupnicu ovako oslovljava i optužuje da je bezobrazna. 

- Odgovorite na jedno pitanje meni i javnosti. Koliko će trajati obnova Grada Zagreba - upitala je. 

Ubacio je predsjedavajući Gordan Jandroković navodeći kako je ona zakon okarakterizirala kao laž te da joj zbog toga nije dao opomenu. 

- Onda ste dobili odgovor i isto nisam dao opomenu jer sam smatrao da je to rasprava, Ona je možda neugodna, ali je rasprava - kazao je predsjedavajući.   

Orešković je uzvratila kako se ovdje išlo na osobno razinu, a zbog upadica joj je Jandroković udijelio opomenu.

Ispred kluba Mosta Selak Raspudić ponovno je apelirala da se zastupnici vrate u klupe ma makar i razjedinjeni na različitim etažama.

- Da budem gruba, bolje da se sruši sabornica nego da nestanu saborski zastupnici. Nađite način da svi sudjelujemo u raspravu. Mi moramo biti jedinstveni, ovo je naša dužnost, mi moramo govoriti što više, a ne sve manje, građani nas za to plaćaju - poručila je zastupnica Mosta. 

Ponovila je da je riječ o igrokazu oko donošenja zakona, ali je najavila kako će oni biti konstruktivni  i podnijeti veliki broj amandmana.  

Ispred zeleno-lijevog bloka Tomislav Tomašević kazao je napomenuo je kako se radi o najvažnijem zakonu o kojem će Sabor raspravljati u ovom mandatu, koji je i financijski najzahtjevniji. Naveo je kako još nije jasno kako postojeće stanje nakon potresa jer Vlada govori o 24.000 oštećenih zgrada, a Grad Zagreb o 19.000  te da Vlada govori o 1300 neuporabljivih zgrada, a Zagreb o 700. Tomaševića brine nepodudarnost podataka. Pohvalio je financijski okvir od 60:20:20 koji je postavljen u zakonu, kao i socijalne kriterije. Smatra da Fond za obnovu Zagreba treba biti ustrojen po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika.

- Ne trebamo izmišljati toplu vodu ako nešto funkcionira. Uloga te ustanove sada je da bude poštanski ured, nikakvu ovlast nema, nikakve stručne kapacitete, ne sudjeluje ni u donošenju programu mjera. Nema nikakvu ulogu. Ne donosi odluku ni o obnovi pojedinačne zgrade, niti odluku o sufinanciraju pojedine zgrade. Ne izgrađuje ni program obnove povijesne jezgre Zagreba već to rade ministarstvo i gradski ured. Mislim da ćemo imat kaos nadležnosti i vjerojatno neefikasnu obnovu - rekao je. 

Zvane Brumnić (SDP) ustvrdio je da konačni prijedlog zakonom propušta povijesnu priliku, koje proizlaze iz velikih tragedija ili velikih izazova.

- Tragedija je bila materijalne prirode i trebala nas je prisiliti na promišljanje o tome u kojem smjeru Zagreb želi ići odnosno kako želi izgledati u budućnosti. Cjelovita obnova, kako piše u zakonu, podrazumijeva samo ciglu, ne uzimaju pritom u obzir urbanizam, zelene politike, kvalitetu života i razvoja Zagreba - kazao je.

Naveo je kako ćemo potrošit ćemo 86 milijardi kuna naših sugrađana, koliko je procijenjena šteta, a zauzvrat ćemo dobiti malo jače zidove bez ideje što sa budućnosti Grada Zagreba.

- Takvi gradovi postaju gradovi dugova. Bojim se da ovim zakonom gubimo generacijsku priliku, jer on je napisan da nas vrati na 21. ožujka. Umjesto da zakoračimo u budućnost mi se vraćamo na dan prije - rekao je Brumnić.

SDP-ovac navodi kako  je zakon pokazao da Vlada nema svijest o dugoročnim i kratkoročnim interesima, ali ni viziju koje je mjesto Zagreba i Hrvatske u Europi.. 

- Takav manjak ambicije hrvatsku politiku muči posljednjih godina, da ne kažem i desetljeća. Mi se sjećamo prethodnika, ali pitanje je po čemu će se, oni koji dolaze, sjećati nas - kazao je Brumnić koji smatra da Vlada kontinuirano bježi od odgovornosti. Iako je kupovala vrijeme i odgađala proces obnove, vrijeme nije pametno utrošila. 

Siniša Hajdaš Dončić stava je da se ovime samo krpa i vraćamo u prvobitno stanje.

- Mi smo taoci statističke obnove. Nitko ne promišlja da to treba napraviti puno bolje. Ima još vremena da zakon bude integralni i interdisciplinarni, tako da imamo neku šansu u budućnosti. Iskoristimo ovo! - poručio je SDP-ovac. 

Milorad Pupovac (SDSS) značajnim smatra uvrštavanje u zakon socijalnog kriterija te što oni koji su slabijeg imovinskog stanja ne moraju izdvajati 20 posto sredstava za obnovu. Predložio je Vladi da razmotri dizanje socijalnih kriterija i to da budu uključeni i oni čiji dohodak seže do 8.000 kuna, a vrijednost imovine do 400.000 kuna, ali da oni ne budu oslobođeni plaćanja onih 20 posto, nego da imaju subvencioniranu kamatu na povoljan kredit i povoljne kreditne uvjete.

- To bi bio ne velik, ali bio bi značajan doprinos, a to za državu ne bi predstavljalo neka značajnija sredstva - poručio je Pupovac.  .

Predlaže i da se ovlasti Stručnog savjeta više konkretiziraju. 

Anka Mrak Taritaš (GLAS) navela je kako je ključno pitanje što želimo zakonom, a građani žele brzu obnovu i transformaciju Zagreba.  

- To sve nije ovaj zakon i mi ga neće podržati - kazala je zastupnica ispred Kluba Stranke s Imenom i Prezimenom, Pametnog i Građansko-liberalnog saveza 

Dalija Orešković navela je da će jedina vrijednost zakona, ako bude usvojen predloženi konačni prijedlog, biti ta da će on biti svjedok vremena da su građani birali vlast koja nema hrabrosti niti vizije riješiti probleme s kojima smo suočeni. 

- Kao jedna generacija podbacili smo u odnosu na naše prethodnike, koji su znali kako razorenom Gradu udahnuti novu život i dati mu novu snagu. Ovaj će zakon iznevjeriti ne samo sadašnje nego i buduće naraštaje - kazala je.     

Navela je kako Vlada nije znala što je zakonu trebala biti svrha, jer nema pravog sadržaja onoga što bi zakon trebao riješiti.  

- Potres i poplava pokazali su koliko je Grad Zagreb građevinski i organizacijski urušen. Nije prihvatljiva sanacija taman u onoj mjeri u kojoj će nam se pred očima sakriti sva trula struktura Grada - kazala je.    

Zbog epidemioloških razloga u sabornici su od danas obvezne maske. Oni koji će to odbiti dobit će opomenu uz isključenje sa sjednice za taj dan, a sjednica će se prekinuti kako bi saborska straža zastupnika ili zastupnicu ispratila iz dvorane. U Velikoj vijećnici sjedi manji broj zastupnika, odnosni njih maksimalno 41 plus predsjedavajući, a za one zastupnike koji su pozitivni na virus ili su u samoizolaciji omogućit će se glasanje video-vezom.