'Izjave ministra i načelnika stožera su priče za malu djecu'

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i ministar obrane kažu da su imali samo sedam minuta za reakciju, koliko je letjelica koja se srušila u Zagrebu bila na području Hrvatske. To su priče za malu djecu. Radari se kupuju tako da vide daleko i u teritorije drugih država. Naši radari itekako vide izvan granica Hrvatske, doseg im je do 470 kilometara. Hrvatska je skupo platila pet radara koji vide na određenim visinama. I sad je pitanje zašto netko nije vidio letjelicu. To je, dakle, nelogičnost koja je izrečena, rekao je za 24sata Josip Šipek, bivši vojni pilot.

POGLEDAJTE UŽIVO:

Kaže kako su ministar i načelnik Glavnog stožera OSRH rekli i da postoje određena ograničenja u protuzračnoj obrani. Tu su stali. A pitanje je što su time mislili, dodaje Šipek.

'To graniči s ludošću da jedna članica ne obavijesti drugu o letjelici'

Osim što je bio pilot MiG-a, Šipek je nekad bio i načelnik Odjela za vojni i zračni promet Ministarstva obrane, pa je dobro upućen u nadzor upravljanja zračnim prostorom. Šokiran je nekoordinacijom između članica NATO-a u ovom slučaju, nazivajući to sramotom i šlampavošću.

LETJELICA IZVUČENA IZ RUPE NA JARUNU:

- To graniči s ludošću da jedna članica ne obavijesti drugu o letjelici. S druge strane, treba napomenuti kako su radarski centri država članica uvezani - kazao je.

ŠTO ĆE POKAZATI CRNA KUTIJA? Eksploziva u dronu moglo je biti 150 kg: 'Ako je nosio takvo što, onda namjena nije špijunska'

Postavlja se, dodao je, pitanje koja je uloga glavnog centra NATO-a u Španjolskoj, a koji je nadležan za cijelu ovu regiju za podizanje lovaca. Hrvatska je, kako kaže Šipek, mogla podignuti MiG-ove da je dobila obavijest od Mađara ili da je sama vidjela preko granice kako se letjelica približava i ide u našem smjeru jer radari imaju tu sposobnost.

Dvije teorije o tome zašto je letjelica završila kod nas

- S tim da je pitanje imaju li tu sposobnost noću, nekad nismo letjeli noću. Koordinacija s NATO-om je ključna. Bez toga nismo sigurni. A ovdje se radilo o ugrozi. Treba kontaktirati Ukrajinu i Rusiju i tražiti njihovo službeno očitovanje. Isto tako preko tih država treba osigurati stručnjake koji su radili na tim sustavima da objasne kako je došlo do toga. Treba vidjeti kako se radi na tome. Netko tko će reći je li se pogriješilo u koordinatama ili u čemu točno. Ovo je velika blamaža NATO-a - zaključuje Šipek. Na kraju je iznio i dvije moguće teorije o tome zašto je letjelica krenula prema nama.

- Ako su je lansirali Rusi, onda su oni htjeli testirati spremnost protuzračne obrane NATO-a, a ako je doletjela s ukrajinske strane, onda je vjerojatnost da su time htjeli uvući NATO u rat - zaključio je.