Uz veće ovlasti i obveze Europarlament ima i novi broj zastupnika. Hrvatska je do sada imala 12, a odsad će imati 11 zastupnika. Njemačka ih ima najviše, čak 96
Izbori su ove godine drugačiji: EU parlament ima veće ovlasti
Lisabonski ugovor povećao je ovlasti Europskog parlamenta. Na snagu je stupio 1. prosinca 2009. godine. Suodlučivanje Europskog parlamenta i Vijeća ministara pri donošenju većine zakona i proračuna postaje redoviti postupak.
Dosad je Parlament imao više savjetodavnu ulogu u donošenju i kontroliranju proračuna. Tijekom godina Parlament je dobivao sve više ovlasti.
Europarlament i Vijeće EU imaju gotovo izjednačene vrijednosti
Danas glas Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije (Vijeća ministara) ima gotovo izjednačenu vrijednost. Te dvije institucije zajedno odlučuju o područjima kao što su gospodarsko upravljanje, energija i okoliš, zaštita potrošača, imigracija i promet.
Osim suodlučivanja, Parlament savjetuje Vijeće ministara o određenim zakonima.
Taj se postupak koristi sve češće u donošenju zakona u područjima u kojima Parlament ne sudjeluje u njihovu donošenju. Npr. unutarnje tržište ili pravo tržišnog natjecanja.
Prije nego što Vijeće ministara donese zakon koji je predložila Europska komisija, pitaju Parlament za mišljenje. Zastupnici zatim usuglase stav o tom prijedlogu, ali Vijeće nije obavezno poslušati. Ipak, vrlo često uzmu u obzir mišljenje EP-a. Europski parlament također ima veće ovlasti u donošenju proračuna Europske unije.
Zastupnike EP-a u novom mandatu čekaju mnogi izazovi
U novom mandatu zastupnike EP-a očekuju mnogi izazovi, bez obzira kako će se raspodijeliti glasovi za pojedine političke grupe. Jedan od najvećih je nezaposlenost mladih, a Europski parlament je i dosad intenzivno radio na programima koji bi omogućili mladima da dobiju posao. Jedan od njih je i Garancija za mlade, ali i Erasmus+, koji mladima omogućuje da nakon završetka studija stažiraju u zemljama članicama. Uz to je usko vezana i obaveza osiguranja gospodarskog rasta u zemljama članicama, a tako i na razini cijele Unije. Izazov je i očuvanje jedne od najvažnijih povlastica stanovnika EU, a to je sloboda kretanja.
I Hrvatska suočena s problemom mobilnosti radnika
S jednim dijelom problema suočena je i Hrvatska. Radi se o mobilnosti radnika, koja je jedna od vrućih tema u cijeloj EU te će Parlament o tome zasigurno raspravljati već u prvim zasjedanjima. Očuvanje principa jednakosti i ravnopravnosti za sve građane EU zadaća je i obaveza EP-a koju zastupnici shvaćaju ozbiljno te su i dosad donosili politički zrele i korisne odluke kako bi se kvaliteta života svih građana poboljšala.
Za kampanju potrošili 120 milijuna kuna
Za kampanju u cijeloj Europskoj uniji za ovogodišnje izbore za Europski parlament potrošit će se 16 milijuna eura ili oko 120 milijuna kuna.
To bi bilo u prosjeku oko 4,28 milijuna kuna po državi članici. Hrvatske najveće stranke u pravilu potroše više za dvotjednu kampanju. Europski parlament u kampanju za izbore 2014. krenuo je na jesen prošle godine.
Žele povećati izlaznost na izbore
Cilj je povećati izlaznost jer ona stalno pada u Europskoj uniji. Već tradicionalno u većini europskih zemalja izlaznost je najniža upravo na izborima za Europski parlament. Na zadnjima, 2009. godine, kad je EU imala 27 članica, izašlo je 43 posto svih birača. U Hrvatskoj je prošle godine odaziv bio tek nešto više od 20 posto.
Izbori se održavaju od 22. do 25. svibnja
Ove godine izbori za Europski parlament održavaju se od 22. do 25. svibnja. Iako se u većini zemalja izbori održavaju nedjeljom, kao i u Hrvatskoj, u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji oni se održavaju četvrtkom. Svaka zemlja može sama odlučiti koji dan će se izbori održati i koji izborni sustav će se primjenjivati. Bitno je samo da je riječ o nekom obliku razmjernog sustava kako bi i manje političke stranke imale priliku osvojiti mandat.
U Hrvatskoj imamo preferencijalno glasovanje, a to znači da na izbornom listiću možemo zaokružiti stranačku listu, jednog kandidata s liste ili oboje. Ako jedan kandidat dobije 10 ili više posto glasova na listi, automatski ulazi u Parlament, bez obzira na to na kojem je mjestu.
Prema Lisabonskom ugovoru, Europski parlament može imati maksimalno 750 zastupnika, plus predsjednika. Dosad su bila 754 zastupnika, s hrvatskim od prošle godine 766, i novi mandat bit će prvi po pravilima iz Lisabonskog ugovora. Podijeljeni su u političke grupe. Zastupnici Europskog parlamenta izravno se biraju na izborima od 1979. godine, i to svakih pet godina. Rasprave se održavaju na svim službenim jezicima Europske unije, njih 24.
Hrvatska ima 11, Njemačka 96, a Cipar 6 zastupnika
Broj mjesta u EP ovisi o broju stanovnika pojedine države. Ipak, prema pravilima razmjernosti, najmanje zemlje imaju više zastupnika nego što bi ih trebale imati kako bi se održala ravnoteža glasova. Hrvatska je dosad imala 12, a odsad će imati 11 zastupnika. Njemačka ima najviše zastupnika, 96, dok najmanji broj, šest zastupnika, imaju Malta, Cipar, Luksemburg i Estonija.
Mandat im službeno počinje 1. srpnja
Nakon što prođu izbori, u lipnju će se formirati klubovi zastupnika u Parlamentu. Mandat zastupnicima službeno počinje 1. srpnja. Prvi pokušaj biranja članova Europske komisije bit će od 14. do 17. srpnja, a ako ne uspiju u prvom pokušaju, druga prilika će biti u rujnu. Europska komisija ima 28 članova, iz svake zemlje članice po jednog. Prijedlog povjerenika daje nacionalna vlada. Zatim svaki kandidat mora na saslušanje u EP, gdje mu zastupnici postavljaju pitanja. Procjenjuju jesu li kvalificirani biti povjerenici Europske komisije, izvršne vlasti Europske unije, odnosno EU vlade. Ispitivanja znaju biti teška i nisu puka formalnost.
Ovaj put je drugačije, poručuju iz Europskog parlamenta. Svaki građanin može utjecati na to kako će izgledati EU. Većinu zakona u idućih pet godina koji će vrijediti u Hrvatskoj donijet će upravo zastupnici koje biramo 25. svibnja.