Vlada je na šest mjeseci obustavila ovrhe, no one se 'gomilaju' po uredima za javne bilježnike. Igor Škrgatić, specijaliziran za blokade, kaže kako će jesen donijeti nezaposlenost i više od 300.000 blokiranih
GOMILANJE PROBLEMA
Iza ljeta stiže 300.000 ovrha, Salapić umiruje: Radimo na rješenju da ne stignu sve odmah
Vlada je zbog eskalacije krize uzrokovane pandemijom korona krize donijela svojevrsni moratorij nad provođenjem ovrha te su one zaustavljene prvo na tri mjeseca, a sada na još dodana tri.
No javni bilježnici upozoravaju da im u urede i dalje pristižu ovrhe koje se potiho pripremaju, one nisu nestale, te da će se građanima isporučiti na prvi dan proteka Vladine odluke o odgodi ovrha. A to dolazi najesen.
Od Hrvatske javnobilježničke komore dobili smo podatak da su svi javni bilježnici lani zaprimili skoro 600.000 predmeta ovrha. Po tome se može zaključiti da bi se, nakon proteka roka od šest privremene obustave ovrha, moglo nakupiti najmanje njih 300.000 koje bi se potencijalno mogle isporučiti ljudi na naplatu najesen. Razgovarajući s dobro upućenim u sustav ovrha, doznajemo da bi ovrha moglo biti i više.
- Najveći udar ovrha je ljeti jer veliki ovrhovoditelji svoje ovrhe predaju obično dva puta godišnje - sada tijekom ljeta te u prosincu. Tek će početi pristizati veliki broj ovrha koje će se u proceduru pustiti čim se ukine odluka o privremenom zastoju provođenja ovrha – kaže nam naš izvor.
Provjerili smo s Hrvatskom javnobilježničkom komorom prema čijim podacima su svi javni bilježnici do 15. srpnja zaprimili 212.169 ovršnih predmeta. Oko 100.000 su ih riješili, odnosno puštene su u daljnju proceduru naplate. Još 100.000 predmeta nije riješeno što znači da već sad imamo toliko ovrha koje čekaju na 'isporuku'. No ako je vjerovati našem ranijem sugovorniku, tek na ljeto će stići prava bujica ovrha.
Treba reći i to da javni bilježnici ne provode ovrhe. Pojednostavljeno, oni je samo pripremaju, a kasnije se ona provodi preko FINA-e, poslodavaca i mirovinskog osiguranja.
No o kolikom je broju ovrha koje se trenutačno samo pripremaju, u komori ne žele spekulirati. Ali upozoravaju da dužnici zaista nemaju pojma da im se iza brda valja ovrha
- U ovom trenutku Zakonom je određen zastoj kako u određivanju ovrhe tako i u provedbi ovrhe. Dužnici, protiv kojih su ovrhovoditelji podnijeli ovršne prijedloge kod javnih bilježnika zasada nemaju informaciju da je ovrha pokrenuta s obzirom na to da je prema važećim zakonskim propisima određen zastoj i u pogledu donošenja rješenja o ovrsi i njihove dostave ovršenicima – upozorili su iz komore.
Da se sprema paklena jesen potvrđuje i Igor Škrgatić, direktor tvrtke BE-ON koja se specijalizirala za rješavanje ovrha te predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika, najveće grupacije u HUP-u.
- Vladina mjera koja je trebala pomoći ljudima imat će kontraefekt jer ljudi realno neće podmiriti svoja dugovanja, pa kad se puste ovrhe, oni će biti zaduženiji nego su bili. istovremeno će vjerovnici biti puno manje raspoloženi za dogovore i nagodbe i oštrije će nastupati prema dužnicima. A očekuje nas jesen sigurno s velikim brojem otkaza te očekujem da će broj blokiranih porasti opet iznad 300.000 - kaže naš sugovornik. On ukazuje na još jedan problem da ni sadašnji sadašnji broj od 220 tisuća blokiranih nije realan.
Naime, paket Vladinim mjera za smanjivanje blokiranih samo je statistički smanjio njihov broj.
- Ako je ovršan isprva starija od tri godine i u zadnjih šest mjeseci nije bilo naplate na taj dug, on se automatski isknjižuje s FINA-ionom aktivnog očevidnika. To je stalan proces i takvi se dugovi neprestano isknjižuju no to ne znači da su oni prestajali postojati. Vjerovnik može nakon isknjiženja ponovno pokrenuti prisilnu naplatu. Zato je smanjivanje broja blokiranih samo statističko ušminkavanje - kaže naš sugovornik.
Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa kaže da su svjesni ovog problema i pokušava umiriti:
- Odgodili smo ovrhe preko FINA-e i trenutačno radimo na osmišljavanju modela kako bi se parcijalno određene kategorija ovrha puštale na naplatu. Nećemo dozvoliti da sve ovrhe stignu odjednom. Do isteka roka u kojem se ovrhe ne provode, naći će se rješenje – kaže Salapić.
Inače, Škrgatić kaže da se oko 50 posto dugova koji stižu preko ovrha odnosi na bankarski sektor, bilo da same banke pokreću ovrhu ili taj dug prodaju agencijama za naplatu potraživanja. Provjerili smo i u Hrvatskoj udruzi banaka osjeti li se već sad da je kriza počela i je li porastao broj neplatiša.
- Do 20. lipnja 2020. od ukupno 60,858 zahtjeva kreditnih partija za odgodom plaćanja iz sektora stanovništva banke su odobrile gotovo 80% zahtjeva, a odbijeno je svega 13% zahtjeva koji nisu zadovoljili jasno postavljene kriterije. Od pravnih osoba, banke su zaprimile 16,112 zahtjeva za odgodom plaćanja. Skoro 90% je odobreno, a oko 3% je odbijeno. Premda još nepotpune, brojke ukazuju na široke razmjere izlaska banaka ususret građanima i poduzećima radi ublažavanja posljedica koronakrize – ističu iz HUB-a. Banke za sada još ne osjećaju toliko pritisak zbog krize te je omjer loših kredita stanovništvu 5,6% (podatak je to s kraja ožujka) i iz HB-a ističu da je to najniži udio u duljem razdoblju.
- S te, relativno povoljne točke, ulazimo u krizu. U početku ne očekujemo nagli skok zbog mjera koje su poduzete. Međutim, kako će kriza odmicati, izgledno je da će se omjer pogoršavati. isto vrijedi za kredite poduzećima koji ulaze u krizu s relativno nepovoljnijim omjerom loših kredita od 12,9% - odgovorili su u HUB-u
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
