Iz ove palače nekad je pucao grički top, sad stoluje DHMZ

Iz palače na zagrebačkoj Ulici Grič 3 nekad je pucao grički top. U njoj Hrvati počinju redovito pratiti vrijeme, dio je trebao biti kasino, a danas u njoj stoluje Državni hidrometeorološki zavod.

I on je davno prerastao to nekad luksuzno zdanje, no morat će se gužvati dok god im ne bude sagrađena nova i moderna zgrada na zagrebačkom kampusu Borongaj. Tek tad će zgrada, u kojoj škripe sve stepenice i pucketa parket, moći u obnovu kako bi primila nove stanare. Sadašnji su, zbog opsega posla, iskoristili sve od krova, na kojemu su antene, prijamnici, vjetrokazi i heliograf, pa do podruma, u kojemu je smješteno super računalo.

- Današnji skučeni i neadekvatni uredi, neprimjereni arhivski prostor, a da ne govorim o sistem sali za naše računalo, ne predstavljaju normalne uvjete za rad. Operativna numerička prognoza vremena i sva istraživanja vezana uz numeričke proračune radi se na super računalu smještenom u podrumu - rekla je ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek, koja vodi projekt modernizacije i preseljenja.

No s obzirom na to to da ne smiju zaostajati s radom, prije pet godina potpuno su uredili podrum koji je nekad služio kao drvarnica i spremište za ugljen. U njemu je prirodno niža temperatura što paše super računalu koje stalno treba hladiti. No velike oborine i izlijevanja prijete potapanjem pa se do prostorije s tehnikom nalazi potopna pumpa koja brani zgradu od prodiranja vode. Krovom “upravlja” meteorološki motritelj Bruno Vojnović koji na njega izlazi svakih sat vremena kako bi zapisao aktualne podatke. Potom ih odnosi do glavne meteorološke postaje Zagreb - Grič na prvom katu.

Ondje se nalaze i uređaji koji su počeli raditi 1. 12. 1861. Sva mjerenja su ilustrirali u sobi u kojoj sjedi dežurni motritelj. Na zidu su oslikali i slavnog voditelja tadašnjeg Meteorološkog opservatorija Andriju Mohorovičića. Ondje je vjerojatno i zapisao možda najveće domaće znanstveno otkriće Moho sloj, granicu između Zemljine kore i plašta. Uz nju su smješteni sinoptičari i sinoptičarke koji rade prognoze u stvarnom vremenu i ujedno odgovaraju na pitanja kakvo će biti vrijeme. No dok ne usele u prostore u kojima će biti novi laboratoriji, mjesta za mjerenja, arhiv, knjižnica i dvorana, dio dokumentacije morat će se i dalje skladištiti u ormarima na hodnicima.

Inače, na sadašnjem zemljištu na Griču u povijesti su bili kapucinski samostan, crkva, vrt i groblje, koje su sve donedavno istraživali arheolozi. Car Svetog Rimskog Carstva Josip II. je 1788. ukinuo kapucinski red pa je crkva počela propadati. To je iskoristio plemić Ludovik Jelačić te je 1826. sebi sagradio palaču. Crkvu je srušio, a kao jedini podsjetnik ostao je ugrađen dio gotičkog prozora na istočnom krilu zgrade.

U palači je bilo i nekoliko stanova, a posljednja zaštićena stanarka živjela je ondje sve do 2000-ih. Uz kuću su nekad bile i dvije staje, svaka za četiri konja, sjenik, spremište za četiri kola, drvarnica i jama za duboki led. U južnom dijelu zgrade, prema Strossmayerovu šetalištu, Jelačić je želio otvoriti kasino, no planovi se mijenjaju kad zdanje kupuje gradska općina. U nju je 1857. smjestila gradsku realku, čiji su ravnatelj i profesor fizike zaslužni za početak meteoroloških mjerenja. Sve su nadogradili 1864. te u prostoru kasina otvorili kavanu.

- Nešto kasnije zgrada je postala ženski licej, a potom banski stol i Apelacioni sud. Posljednji stanari u njoj su Geofizički zavod, a zatim DHMZ - piše u knjizi Lelje Dobronić “Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas”.

Sve postaje od 1901. vode se na Griču

Tko si tu moralnu dužnost preuzme, da nešto bilježi, neka to ili u redu bilježi ili uopće neka ne bilježi. Bolje je ništa nego loše, rekao je Andrija Mohorovičić motriteljima vremena.

Zbog mjerenja od 1861. do danas Hrvatska posjeduje bogate podatke o vremenu i klimi našega kraja.