Ivica poručio Vladi: 'Ne dirajte mi Agrokor, on mora opstati'

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je prodaju Agrokora.

- U tijeku su i pripreme za prodaju imovine, pokretnina, nekretnina te non core tvrtki, i to u postupcima javnog nadmetanja kako bi se osigurala maksimalna transparentnost - rekla Dalić na sjednici Vlade.

I dok Vlada najavljuje prodaju dijelova koncerna, vlasnik Agrokora Ivica Todorić tome se oštro protivi. U petosatnom eksluzivnom intervjuu novinaru Expressa Željku Ivankoviću, prvom nakon izbijanja krize u koncernu nakon čega je donesen Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poručio je kako želi da Agrokor uspije te da podupire sve u tom smislu.

Tijekom intervjua Todoriću je najviše bilo stalo do toga da objasni svoju poslovnu strategiju, kako se i zašto Agrokor širio te sinergije i potencijale koje je pri tome postigao. Zatim je inzistirao na poslovnim pokazateljima neposredno prije nego što će upravljanje Agrokorom preuzeti Ante Ramljak. Nastojao je objasniti i koje je poslovne poteze planirao u 2017. i budućim godinama radi stabilizacije poslovanja najvećeg regionalnoga koncerna nakon što se proširio u još pet država, osim Hrvatske, te postigao veličinu kojom je, po njemu, mogao konkurirati na tržištu Europske unije, u koju je Hrvatska ušla 2013..

'Želim da Agrokor uspije'

Todorić je inzistirao na tezi da su obveze koncerna bile savladive i da je za njih imao plan. Vjerovnici su predali potraživanja, a do kraja ljeta bit će objavljena konačna bilanca na temelju koje će se moći usporediti glavni poslovni pokazatelji, obaveze, dinamika njihova dospijeća, visina kamate, s prihodima i vrijednostima koje je Agrokor ostvarivao i ostvaruje.

Jasno je da koncern vrijedi više ako obaveze po kreditima s kamatom od osam posto refinanciraju u kredite s kamatom od dva posto.

Dok bitka za spas Agrokora nije zaista završena, Todorić u javnost ne želi izlaziti s više nego kratkim izjavama. Iako se javnosti – koja želi (i treba) čuti i njegovu stranu priče - praktički nije obratio tri mjeseca, otkad je napustio kormilo koncerna, razumno je razmišljati kako bi se dulje i cjelovitije uključivanje u raspravu vratilo njemu samom i kako bi bilo iskorišteno u aktualnom obračunu interesnih klanova. Todorić, prije svega, ne želi, kako je rekao Željku Ivankoviću, naštetiti Agrokoru. Stoga su se dogovorili da u ovom trenutku, radi vjerodostojnosti, Ivanković izravno informira javnost o tri Todorićeva stava.

- Želim da Agrokor uspije i podupirem sve koji djeluju u tom smislu - izrekao je Ivica Todorić svoju prvu, deklaratornu izjavu.

U intervjuuu Večernjem listu Thomas Wagner, čelnik američkog fonda Knighthead Capital Management, koji očito značajno diktira igru, također je najavljivao opstanak Agrokora, koji je nazvao fantastičnom kompanijom. Pitanje je hoće li se i koliko u tome prepoznati pojedine uključene strane, Vlada, vjerovnici, banke i fondovi.

Druga je Todorićeva poruka povezana s prvom i nešto sadržajnija. On, dakle, smatra da uspjeh Agrokora podrazumijeva da opstane u onom obliku u koji je izrastao u posljednjih nekoliko desetljeća, dok ga je on vodio i razvijao, s poslovanjem u šest zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska), posebno u maloprodaji, koja mu je i omogućila rast prodaje proizvoda članica koncerna, najviše iz prehrambenog, ali i poljoprivrednog sektora. Za Todorića bi to predstavljalo “uspjeh”. Uz poslovnu, ta izjava ima političko-ekonomsku dimenziju. Upućena je Vladi te smjeru i načinu na koji ona vodi ekonomsku politiku.

- Takav je Agrokor motor hrvatskoga gospodarstva - dodaje Todorić. Zastupljenost hrvatskih proizvoda u Konzumu bila je 80 posto, u ostalim domaćim lancima 70 posto, a u Lidlu, primjerice, oko 20 posto. Kao što je poznato, kad je izbio slučaj Agrokor, niz je državnih dužnosnika i prigodnih komentatora optirao za rasformiranje Agrokora jer svojom veličinom navodno predstavlja sistemski rizik: ako poklekne Agrokor, pogođeni su svi. Prema Todoriću, riječ je o prilici, a ne o riziku.

Osim toga, ovim stavom Todorić na neki način očekuje i da se prizna njegovo djelo. Kad je Vlada preuzela Agrokor, dio je komentatora upućivao da se mora sačuvati ono što je u četvrt stoljeća sagrađeno. Poslije je taj moment nekako zametnut, no Todorić na njemu inzistira. I niz je dobavljača zahtijevao opstanak domaćeg prodajnog lanca, iako ih je potpredsjednica Vlade Martina Dalić donedavno upućivala na to da za svoje proizvode traže druge kupce.

I kao treće, Todorić ističe da je ta želja da Agrokor uspije (upravo ovakav, sa sinergijama) bila razlog zbog kojeg je odstupio i prepustio Agrokor Vladi. Bilo je očigledno da je praktički do posljednjeg trenutka bio uvjeren kako može svladati teškoće s kojima se koncern suočio pa je pitanje bilo zašto je odstupio. Okolnosti i sukobi očito su vodili u slom.

Na terenu na koji je iskoračio, Agrokor se suočio s ruskim predatorskim bankama (koje su zaračunavale kamatu od desetak posto) i američkim strvinarskim fondovima, koji su obveznice kojih su se svi željeli riješiti kupovale uz popuste od više desetaka posto (očito politički iskusni i s planom). Suočio se i s rejting agencijama, veleposlanicima, orkestriranim vijestima o tajnim sastancima, proračunskom i sistemskom riziku. Dugotrajno međunarodno sudovanje još ni izbliza nije isključeno.

Više čitajte u tiskanom izdanju tjednika Express u petak