Iva iz Tenja dobiva besplatnu gluten-free užinu, Ministarstvo još ne zna koliko djece se javilo

Tri je tjedna od početka projekta besplatnih školskih obroka, a Grad Osijek osigurao je obroke i djeci koja imaju posebnu prehranu. Tako su 17 djece s celijakijom, 8 s dijabetesom, njih 18 s alergijama, 2 s gastritisom, 2 s oralno-motoričkim poteškoćama, tri s gastroezofagealnim refluksom, tri s preosjetljivošću na neke namirnice, te jedan učenik s posebnom prehranom, također počeli dobivati svoje besplatne obroke.

'Zadovoljni smo s gluten-free obrocima'

Među njima su i Iva (7), Anja (13) i Filip (11) Grahovac iz Tenja koji boluju od celijakije koja im je otkrivena prije dvije godine.

- Postali smo gluten free obitelj jer smo zbog djece i suprug i ja prešli na bezglutensku prehranu. Djeca su vrlo odgovorna kada je prehrana u pitanju pa nemaju popratnih tegoba. Kako su starijih dvoje u školi već nekoliko godina, obroke sam im priređivala ja kod kuće, ili smo namirnice donosili kuharicama u školu, koje su potom pripremale posebne obroke za njih. Zbog toga smo veoma zahvalni ravnateljici Osnovne škole Tenja Draženki Šebek koja nam je izašla u susret i činila veliku uslugu. Sada smo zahvalni i gradskoj upravi koja je omogućila da i naša djeca dobiju svoj besplatni obrok kojega jedu zajedno s drugim učenicima. Budući da znam gdje se pripremaju imam potpuno povjerenje da su obroci doista gluten free - kaže mama troje tenjskih učenika Ivana Grahovac.

'Pridržavamo se školskih jelovnika'

Njezina djeca, kao i ostali učenici s celijakijom, dnevne obroke dobivaju iz cateringa Loresa iz Čepina, koji je jedini fast-food restoran takve vrste u Hrvatskoj. Vodi ga Josipa Vrdoljak koja također ima celijakiju pa su ona i suprug to iskoristili u poslovne svrhe. Josipa sama priprema sve obroke.

- U pripremi hrane koristim isključivo deklarirane bezglutenske namirnice. Pridržavam se savjeta nutricionista koji su kreirali jelovnike za djecu s drugačijom prehranom. Sama pečem tortilje, peciva, mijesim tijesta za pizzu, a potrudim se da dobiju i voće - kaže Josipa koja dobro zna kako prirediti ukusan obrok bez glutena. Obroke po školama dostavlja njen suprug Željko.

Obradili su polovicu zahtjeva za osobljem

Nedostatak osoblja i dalje je najveći problem u školama. Iako još nemaju podatak o tome koliko se učenika prijavilo za besplatne obroke, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja javljaju da su do sada primili ukupno 464 zahtjeva vezano za poslove pripreme i podjele hrane.

- Do sada je školama poslano 225 suglasnosti. Ostali zahtjevi su u obradi. Napominjem da je većina zahtjeva stigla krajem prosinca i tijekom siječnja - odgovorili su na naš upit.

- Trudimo se djeci za dogovorenu cijenu ponuditi zdrave obroke. Naš grad zaista se pobrinuo o tome da djeca dobiju zdravi obrok. Međutim, nije isto ima li u školi 227 učenika, koliko ih je u našoj, ili je to veća škola, s 500, pa i 1000 djece. Ponegdje nedostaje i kuharica i teško je sve to stići. Mi imamo jednu kuharicu i 'pola' pomoćne. Za sada sve stižemo, kaže nam Branka Sironić Buić, ravnateljica OŠ "Monte Zaro".

Različite cijene namirnica po županijama

S druge strane, u anketi na web stranici 24sata u kojoj je tijekom vikenda sudjelovalo 1878 čitatelja, njih 44,14% (829) izjavilo je kako su zadovoljni prehranom, 31,04% (583) da nisu, a 24,81% (466) izjavilo je kako su djelomično zadovoljni prehranom. Na pitanje što im djeca dobivaju za besplatni obrok najčešće navode - sendvič, kruh s namazom, čaj, jogurt, pecivo. U manjem broju slučajeva navode kuhane obroke.

- Mi smo se dobro snašli unatoč tome što cijene po županijama nisu jednake. Nekad i mi naručimo obrok od ovlaštenih osoba, ali i naša kuharica priprema razna variva, paštašutu, piletinu na žaru ili juneću šniclu, a uz meso obavezno ide salata. Ako je u pitanju suhi obrok, odnosno sendvič, nastojimo ga upotpuniti jogurtom i voćem. Nekada i mi naručimo obrok od ovlaštenih osoba ali i naša kuharica priprema razna variva, paštašutu, piletinu na žaru ili juneću šniclu, a uz meso obavezno ide salata - rekla je ravnateljica Sironić Buić, u čijoj školi marendu jedu svi učenici, te se za djecu s posebnim zahtjevima pripremaju i posebni obroci.

U toj školi se dva puta tjedno konzumira kuhani obrok, a ravnateljica ističe i kako tjesteninu zasad koriste u manjem omjeru. I kada je u pitanju priprema sendviča, on se radi u školskoj kuhinji toga jutra.

'Bilo bi dobro da jedu i prije škole'

- Nekada imamo kruh sa žitaricama u koji se stavlja namaz, pureća šunka i sir. Kroz pet dana naše marende izgledaju ovako; 1. dan sendvič sa purećom šunkom i sirom, 2. dan varivo od povrća ili paštašuta, ili pak piletina sa žara uz koji obavezno ide salata i napitak poput mlijeka, 3. tan tost s jogurtom i voćem, 4. dan djeca jedu griz na mlijeku i voće, a 5. dan je kolač uz jogurt kao dodatak - ispričala je Sironić Buić, uz napomenu da nije svaki tjedan jelovnik isti. Mišljenja je i kako bi djeca ujutro prije škole trebala kod kuće konzumirati zajutrak, a onda u školi pojesti školski obrok.

- No to je teško i rijetko ali smatram da bi roditelj trebao ujutro djetetu dati zajutrak. Drago mi je što sva djeca u državi imaju školski obrok i da nitko neće biti gladan - zaključuje.