WHO tvrdi: Situacija u Europi je upozorenje za ostatak svijeta

WHO: Epidemiološka situacija u Europi je upozorenje za ostatak svijeta

Europa je zabilježila porast broja zaraženih covidom-19 od 55 posto u posljednja četiri tjedna usprkos dostupnosti cjepiva, što bi trebalo biti "upozorenje" ostatku svijeta, poručili su dužnonici WHO-a u četvrtak, dok je čelnik WHO-a kritizirao proizvođače cjepiva zbog prioritiziranja zarade ispred dijeljenja cjepiva siromašnim zemljama.

Mike Ryan, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za izvanredne situacije kazao je da europske zemlje imaju "suboptimalnu procijepljenost" usprkos dostupnosti cjepiva.

"To je upozorenje za svijet. Mogu vidjeti što se događa u Europi usprkos dostupnosti cjepiva", kazao je Ryan na novinskoj konferenciji.

Soumya Swaminathan, glavna znanstvenica WHO-a, izjavila je pak da je cjepivo Covaxin, indijskog proizvođača Bharat Biotech, 70 posto učinkovito protiv delta varijante covida-19.

WHO je u srijedu objavio odobrenje tog cjepiva za izvanrednu upotrebu.

Tedros kritizira proizvođače cjepiva

Glavni tajnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus kritizirao je u srijedu proizvođače cjepiva protiv covida-19.

Oni bi trebali prioritizirati program WHO-a COVAX, za raspodjelu cjepiva siromašnim zemljama, a ne "profit dioničara", kazao je Tedros u Ženevi.

Siromašne su zemlje do sada primile oko 0, 4 posto ukupne količine cjepiva, a čine 9 posto populacije.

Tedros je rekao da je čuo razne isprike zašto je to tako, uključujući i to da programi cijepljenja određenih zemalja nisu spremni. Međutim, to vrijedi za samo nekoliko zemalja, dodao je.

Proizvođači također tvrde da te zemlje nisu naručile nikakva cjepiva, a šef WHO-a ističe da se one oslanjaju na inicijativu COVAX.

"Ali proizvođači nisu odradili svoj dio posla", kazao je.

Šef WHO-a pozvao je proizvođače da prestanu prodavati cjepiva zemljama s više od 40 posto cijepljenih te da nastave s prodajom tek kada druge zemlje dostignu procijepljenost od 40 posto pomoću COVAX-a.

Latvijski parlament dozvolio tvrtkama otpuštanje necijepljenih radnika

Latvijski je parlament u četvrtak omogućio tvrtkama da otpuste radnike koji nisu cijepljeni ili odbijaju raditi od kuće, dok se zemlja bori s jednim od najgorih valova covida-19 u Europskoj uniji.

Oko 61 posto odraslih Latvijaca u potpunosti je cijepljeno, dok je prosjek u EU-u 75 posto.

Latvija je prva zemlja u EU-u koja je ove jeseni uvela lockdown nakon velikog porasta broja zaraženih, te je zatražila od drugih članica EU-a medicinsku pomoć.

Po novom zakonu, tvrtke sada mogu poslati necijepljene na neplaćeni dopust ako se ne žele cijepiti ili, ako je moguće, raditi od kuće.

Nakon toga mogu otpustiti radnike ako se ne cijepe u roku od tri mjeseca.

"Postoji dovoljan razlog za vjerovati da takva osoba nije prikladna za tu poziciju", stoji u obrazloženju prijedloga zakona koje je latvijska vlada podnijela parlamentu.

Nova pravila stupaju na snagu 15. studenog, kada Latvija izlazi iz lockdowna.

Odluka neće vrijediti za osobe koje imaju medicinsko opravdanje za necijepljenje, primjerice za osobe koje su nedavno preboljele covid-19.

Prethodno je obveza cijepljenja vrijedila za latvijske radnike u zdravstvenom i obrazovnom sustavu te u domovima za starije i nemoćne.

Slovenska vlada odluku o mogućim novim mjerama odgodila za petak

Slovenska vlada će o teškoj epidemiološkoj situaciji i mogućim mjerama odlučivati u petak na posebnoj sjednici, izjavio je u četvrtak glasnogovornik vlade Jelko Kacin.

Premda se nakon rekordno zabilježene zaraze odluka o pooštravanju mjera očekivala na današnjoj redovnoj sjednici, Kacin je izjavio da će posebna zatvorena sjednica na tu temu biti održana u petak na Brdu kod Kranja.

Raspravljat će se o ocjeni sadašnjeg stanja, očekivanju u idućim danima, te mjerama koje je potrebno primijeniti u najkraćem roku, kazao je Kacin novinarima nakon sjednice vlade.

Dodao je kako vlada očekuje da će se trenutnoj situaciji prilagoditi i primarno zdravstvo, te omogućiti i organizirati cijepljenje protiv Covida-19 u jutarnjim i popodnevnim satima idućih dana, uključujući subotu i nedjelju. Za visok broj novozaraženih zadnjih dana odgovorni su oni koji se odbijaju cijepiti, rekao je Kacin.

Zadnjih dana broj zaraza u Sloveniji eksponencijalno raste, a u zadnja 24 sata je broj potvrđenih infekcija iznosio rekordnih  4511 slučajeva, dok se broj hospitaliziranih popeo na 735 oboljelih, s ocjenama da bi se taj trend mogao nastaviti do kraja mjeseca.

Četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva na sto tisuća stanovnika iznosi 1518, pa Slovenija ostaje u europskoj "tamnocrvenoj" zoni, a broj aktivnih slučajeva premašio je 32 tisuće.

Vlada Janeza Janše ovih je dana zanijekala da planira "potpuni lockdown", ali je potvrdila da je situacija vrlo ozbiljna i da će zaoštriti mjera kako bi se rast epidemije ograničio.

Rekordan broj slučajeva zaraze koronavirusom u Njemačkoj

Rekordan rast zaraza koronavirusom  u četvrtak je u Njemačkoj zazvonio na alarm, a ministri zdravlja 16 njemačkih pokrajina sastali su se u bavarskom gradu Lindauu kako bi razmotrili potrebne korake. 

Broj zaraza koronavirusom u Njemačkoj u zadnja 24 sata zabilježio je novi rekordni rast od 33.949 slučajeva, što je za 172 više nego što je zabilježeno lani u prosincu. To je znatan rast i u odnosu na prošli tjedan kada je zabilježeno 28.037 slučajeva. 

I ostale statističke vrijednosti pokazuju alarmantan trend. Sedmodnevna incidencija, koja je glavni indikator za Institut Robert Koch, porasla je na 154,5, dok je prije tjedan dana bila 130,2.  

Dodatni razlog za zabrinutost je i porast broj hospitaliziranih, što se smatra ključnim indikatorom za restrikcije prema ukupnoj populaciji. 

Bavarska je u međuvremenu pozvala na dostupnost treće doze cjepiva tzv. boostera svim građanima Njemačke, a tamošnji ministar zdravstva Klaus Holetschek kazao je da vlasti moraju ovladati situacijom. 

U Njemačkoj je zdravstvena politika u velikoj mjeri prepuštena pokrajinama, iako je vlada kancelarke Angele Merkel  nastojala koordinirati politiku u cijeloj zemlji.

"Moramo vrlo jasno razmotriti kako dalje nastaviti", rekao je bavarski ministar na početku susreta koji se po prvi put u više mjeseci održava licem u lice, a ne video vezom.

U središtu razgovora biti će posebice sektor društvene skrbi i problem medicinskih sestara, koje sve više napuštaju bolnice, smanjuju radne sate i prelaze na rad u agencije.  

Razmotrit će se mogućnost redovitog testiranja u domovima za starije, s obzirom da je Njemačka do sada tijekom pandemije izbjegavala uvođenje obveznih mjera.

Zabrinutost izazivaju i stope procijepljenosti. Ministar zdravstva Jens Spahn pozvao je u srijedu na primjenu booster doza, pozvavši savezne države da treću dozu ponude svima iznad 60 godina starosti. 

To je u četvrtak ponovio i šef ureda kancelarke Merkel, Helge Braun, koji je u izjavi za tv kanal ZDF posebice ukazao na rastuću hospitalizaciju. Osobito su pod pritiskom bolnice u Turingiji i Saskoj, kazao je Braun dodajući da su stope cijepljenih u ovim saveznim pokrajinama relativno niske.

Prema podacima Instituta Robert Koch od četvrtka, u Njemačkoj je s obje doze cijepljeno 77,4 posto stanovnika starijih od 18 godina, dok je gledano u ukupnoj populaciji cijepljeno 66,8 posto stanovništva.

Njemačka se nalazi u specifičnoj situaciji u kojoj se vlada kancelarke Merkel u odlasku nevoljko upušta u poduzimanje radikalnih mjera, dok istodobno nema znakova da će se pregovori o novoj koalicijskoj vladi, koji su u tijeku, uskoro okončati.

Obvezno cijepljenje američkih radnika u privatnom sektoru počinje 4. siječnja

Mjere predsjednika Joe Bidena o obaveznom cijepljenju radnika u privatnom sektoru protiv covida-19 ili tjednom testiranju odgađaju se za iza Nove godine i primjenjivat će se od 4. siječnja, potez koji ide na ruku poduzetnicima suočenima s nedostatkom radne snage tijekom predstojećih blagdana.

Američki dužnosnici su u četvrtak potvrdili da će se i obavezno cijepljenje javnih službenika također pomaknuti i početi isti dan, 4. siječnja.

Biden je uveo obavezu cijepljenja kako bi povećao stopu procijepljenosti i kako bi se više ljudi vratilo na posao, no na brojnim sastancima s tvrtkama i industrijskim grupacijama direktori su zatražili od vlade odgodu mjera nakon Nove godine, navodeći kao razlog nedostatak radne snage.

Od poslodavaca se neće tražiti da plate testiranje, a izuzeća od obaveznog cijepljenja su moguća na temelju medicinskih ili vjerskih razloga.

Kršenje donesenih mjera može rezultirati novčanom kaznom u iznosu od 14.000 dolara, a ta se svota povećava s uzastopnim kršenjem mjera, pojasnili su vladini dužnosnici.

Nisu, međutim, kazali hoće li radici dobiti otkaz ako se ne cijepe ili odbiju redovito tjedno testiranje.

Biden si je zacrtao da će do 4. srpnja 70 posto odraslih Amerikanaca primiti barem prvu dozu cjepiva, no to se nije ostvarilo jer u zemlji sve više jača otpor obaveznom cijepljenju.

Stopa procijepljenosti je u međuvremenu ipak porasla i dosad se s obje doze cijepilo 70 posto odraslih, a 80 posto je primilo barem jednu dozu, no i dalje svaki dan u prosjeku umire oko 1100 Amerikanaca.

Od virusa SARS-CoV-2 je do sada umrlo više od 745.000 Amerikanaca.

Mjera obavezbog cijepljena će zasigurno pokrenuti veliku pravnu bitku koja ima uporište u zakonu koji se rijetko koristi i koji propituje savezne ovlasti u području zdravstva.

Netom nakon što je izabran za novog američkog predsjednika, Biden je početkom prosinca 2020. kazao da cijepljenje protiv koronavirusa neće biti obavezno, ali je izrazio nadu da će građani s vremenom razviti povjerenje u cjepiva protiv covida-19.