Tek kada je Vlada Zorana MIlanovića 2012. razvrgnula Sanaderove fantomske ugovore o izgradnji s domaćim konzorcijem, moglo se tražiti financiranje iz EU. Do tad je gradilište bilo sablasno pusto i tiho...
Istina o mostu i fotografije koje ne lažu: Sanaderov projekt je bio poput Potemkinova sela!
Otvaranje Pelješkog mosta pokrenulo je i očekivane rasprave o političkim zaslugama za taj projekt, pa usput izazvalo i izjave nekih aktera koje, u najmanju ruku, danas zvuče licemjerno. Tako se Luka Bebić pohvalio da je on prvi predložio gradnju Pelješkog mosta, a zatim je hladno objašnjavao kako su bile neopravdane tvrdnje da će to biti Sanaderov Obrovac.
PRATITE UŽIVO: Svečano otvorenje Pelješkog mosta
No, prvotni projekt Pelješkog mosta jest bio Sanaderov Obrovac, možda manje značajan od nekih drugih njegovih obrovaca, ali i na Pelješki most je Sanaderova Vlada uzaludno ulupala milijune kao što je to komunistička vlast učinila sedamdesetih godina prošlog stoljeća s tvornicom glinice. To jesu bili lažni i besmisleni radovi na projektu koji, tako zamišljen, nikad nije ozbiljno ni započet.
Put koji je s Jadranske magistrale trebao voditi do samoga gradilišta nikad nije bio ni asfaltiran, godinama je ondje trunula tabla na kojoj su se kao izvođač radova navodile Hrvatske ceste i IGH kao nadzor, premda je glavni izvođač radova trebao biti Konstruktor. Taj je splitski građevinski div odavno propao, propao je i IGH (pa izašao iz predstečajne nagodbe zahvaljujući ruskom kapitalu, no o tome mnogo više zna aktualni ministar Paladina...) Gradilište je bilo sablasno prazno i napušteno više od desetljeća, bez ikakvog čuvara, s nekoliko montažnih objekata i kontejnera, jednom golemom i zaboravljenom dizalicom, nekoliko potpornih stupova i malo građevnog otpada.
Dakle, činenica jest da je Sanader otvarao radove na Pelješkom mostu, i to dvaput, ali je isto tako činjenica da je sve što se tada najavljivalo bilo pravo Potemkinovo selo, lažne kulise projekta koji uopće nije bio ostvariv po zamislima tadašnje HDZ-ove Vlade. Ništa bolje nije bilo ni s Vladom Jadranke Kosor, koja je najavljivala nastavak izgradnje, ali bez stvarne podloge da bi se to i izvelo. Tek je kad je Milanovićeva vlada 2012. razvrgnula neostvarive ugovore o izgradnji s domaćim konzorcijem, moglo se ići na financiranje iz EU. Nedvojbeno je, dakle, da je SDP-ova vlada započela i dijelom provela proceduru prema EU, a ona Plenkovićeva potpisala finalni ugovor i realizirala gradnju.
Donosimo fotografsku kronologiju priče o neuspjelim pokušajima gradnje mosta kroz prizore koje su snimili fotoreporteri agencije Pixsell:
26. svibnja 2009. Sanader obilazi gradilište budućeg mosta. Sve čini u svrhu predizborne kampanje, ozbiljnih radova nema niti će ih biti.
12. 9. 2011. Nakon obećanja premijerke Jadranke Kosor da će njena Vlada graditi Pelješki most, mladi SDP-ovci u Splitu izvode šaljivi performans.
17. 5. 2012. Malinovićeva Vlada donosi odluku o raskidu dotadašnjih nerealnih i neostvarivih ugovora za Pelješki most
4. 8. 2012. Gradilište Pelješkog mosta godinama je posve napušteno, a u projekti više skoro nitko i ne vjeruje.
9. 9. 2012. Braniteljska i udruge lađara protestno brodicama povezuje poluotok Pelješac i Komarnu na lokaciji mosta gdje ga je predviđala Sanaderova Vlada.
15. 7.2015. Milanovićeva Vlada u Banskim dvorima predstavlja novi projekt Pelješkog mosta.
13. 6. 2017. Godinu dana nakon što je nova HDZ-ova Vlada objavila natječaj za gradnju mosta, u Dubrovniku se svečano potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje izgradnje Pelješkog mosta...
POGLEDAJTE VIDEO: BAKE OJKALE NA PELJEŠKOM MOSTU