Spencer Compton kupio ga je za 82,5 milijuna kuna. Mađari su 2014. za pola kolekcije platili 111,5 milijuna kuna. Džin kaže da je povijesna i umjetnička vrijednost kolekcije neprocjenjiva
Iskopano je u Hrvatskoj: 'Sve analize kažu da je blago naše'
Nikad nisu prihvatili naše dokaze, a analiza skrame (tanka naslaga, op.a.) sa samog srebra i s tla u Barbarigi pokazuje da je Seusovo blago zaista iskopano u Hrvatskoj, kaže nam arheologinja Kristina Džin s Instituta “Ivo Pilar”.
Najljepše srebrno posuđe Rimskog Carstva, 14 srebrnih posuda koje su pripadale rimskom patriciju Seusu, ponovno je izazvalo polemike u javnosti nakon što je Vlada u četvrtak donijela odluku da se otvore uvidi u arhivsku građu Komisije za koordinaciju aktivnosti uz nalaz i prodaju “Seuso kolekcije”. Blago je navodno iskopano 1960. na području Barbarige u Istri te je potom prokrijumčareno iz zemlje. Pozornost je privuklo kad je 1980. iz Beča ponuđeno na prodaju na aukciji u Londonu. Kupio ga je tad Spencer Compton, 7. markiz od Northamptona.
Uz blago je oduvijek bila potvrda o podrijetlu, a da je ona krivotvorena, otkriveno je tek kad ga je Compton pokušao prodati muzejima. Hrvatska, Mađarska i Libanon odmah su pokrenuli spor za dokazivanje podrijetla.
- Sve zemlje su izgubile, a Compton je dobio jer nije znao prilikom kupnje da je potvrda o podrijetlu krivotvorena. Međutim, još je gore to što sud nikad nije prihvatio hrvatske dokaze, a bili su najuvjerljiviji - kaže arheologinja Džin, inače kći arheologinje dr. Vesne Girardi Jurkić, koja se praktički cijeli svoj život borila za povratak Seusova blaga u Hrvatsku.
- Moja majka je predvodila komisiju koja je pokušala vratiti blago u Hrvatsku. Osobno je zatražila od JNA da otvori vojarnu u Barbarigi za uzimanje uzorka tla. Bili su ispitani na sudu u New Yorku. Predali su i analize dvaju nezavisnih arheoloških instituta koje pokazuju da je zemlja sa srebra i zemlja u Barbarigi ista. No sud ništa nije prihvatio - ističe.
Prije četiri godine, blago je ponovo stavljeno na tržište, a
pola srebrnine su kupili Mađari za oko 111,5 milijuna kuna.
- Imam saznanja da je blago između 2006. dostupno za kupnju, ali Hrvatska je očito imala drugih problema, pa nije reagirala na to. Lijepo je da je takva kolekcija konačno u muzeju, ali je sramota da Mađari tvrde da je njihovo, a za to nemaju nikakve dokaze - zaključuje Džin.