O Oreškovićevoj uspješnosti ipak će odlučivati politika. Već vrlo skoro vidjet će se kako će to funkcionirati, kada predloži prvu reformu, kaže Josip Tica za Novi list
Ipak ništa od reformi? 'Ovaj plan nije dovoljno ambiciozan'
Oreškovićeva prezentacija programa vjerojatno je ovih dana jedan od čitanijih dokumenata, a ekonomisti najviše gledaju brojke. One kažu da je novi premijer zacrtao tri posto rasta do 2020., uz 30 posto rasta izvoza, proračunski deficit manji od tri posto do 2017., vodeći se kriterijima iz Maastrichta, te smanjenje javnog duga ispod 80 posto BDP-a do 2020.
Čini se kako nije riječ o nekim radikalnim ciljevima, već je više riječ o blagoj prilagodbi, a rezovi se ne spominju. Po pitanju ekonomije, stručnjaci navode da smo gotovo dobili vladu kontinuiteta. U prezentaciji premijera Tihomira Oreškovića nema pojašnjenja kako misli ostvariti te ciljeve, a nema ni naznaka smanjivanja birokratskog aparata onako kako je Most to ranije tražio kroz smanjenje broja administrativnih jedinica.
Novotny: Ciljevi su postavljeni prenisko
Ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je za Novi list, da je očekivao ambicioznije ciljeve.
- Oreškovićeva su obećanja jednako ambiciozna kao kada bi primjerice Blanka Vlašić rekla da će preskočiti 80 centimetara. Ciljevi su postavljeni prenisko. Javni dug ispod 80 posto BDP-a ne može biti cilj, to nisu reforme, već blago slijetanje koje vodi u daljnju stagnaciju. Kriteriji iz Maastrichta moraju se u pet godina pokušati ispuniti, to nije nemoguće. O tome svjedoči primjer Irske koja je u tom periodu deficit srezala na nulu. I mi trebamo težiti nultom deficitu, te javnom dugu bar ispod 60 posto BDP-a - kaže Novotny.
Dodaje da je Orešković morao dati kredibilan plan za ispunjenje tih ciljeva, inače nema smisla ni prihvaćati se tog posla.
Tica: O njegovoj uspješnosti ipak će odlučivati politika
Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za Novi list kaže da je Oreškovićeva prezentacija poprilično štura, vezano uz sve ključne točke, obrazovanje, zdravstvo, javni dug. On je zapazio Oreškovićev prijedlog oporezivanja imovine, a kaže da je teško tu napraviti distinkciju između aktivne i neaktivne, pa treba vidjeti kako to misli provesti.
- Nadalje, ideje poput usklađivanja obrazovanja s potrebama na tržištu rada, efikasnost javne uprave, sve je to nešto što se već milijun puta spominjalo - kaže Tica.
– Isto tako, nije mi jasno kako s rastom od 3 posto misli javni dug spustiti ispod 80 posto – ili će smanjiti premiju rizika, ili ga otplatiti privatizacijom. Naime, kada bi se odgovornije ponašalo, i s ovolikom razinom javnog duga mogla bi se postići niža premija. Nas košta i dojam investitora o državi. Orešković možda ima prednost što dolazi iz tih poslovnih krugova, ali o njegovoj uspješnosti ipak će odlučivati politika. Već vrlo skoro vidjet će se kako će to funkcionirati, kada predloži prvu reformu, ako počne zapinjati njeno provođenje, ili će se postaviti dovoljno čvrsto da je provede, ili će uslijed političkih pritisaka sve pasti - tumači Tica.
Kaže da nije nelogično uz rast izvoza od 30 posto imati rast BDP-a od samo 3 posto, jer komponentne onoga što izvozimo često uvozimo, pa se taj efekt izvoza poništava. Što se pak tiče ambicioznosti ciljeva, Tica ocjenjuje da su oni malo ispod onoga što bi se očekivalo od prosječne tranzicijske zemlje, ali za nas je, kaže, i to puno.
- Možda bi se u zemlji poput Poljske takvi ciljevi mogli tumačiti i kao odustajanje od reformi, usporavanje, ali za nas će biti dobro ako se i to uspije provesti - rekao je Tica za Novi list.