Imali su treće najveće carstvo u Americi, a onda je došao 'Crni četvrtak' i otjerao ih u grob...

Prije 92 godine na burzi u New Yorku započela je rasprodaja dionica koja je dovela do kraha američke ekonomije i jedne od najvećih gospodarskih kriza u 20. stoljeću.

Četvrtak 24. listopada  - 'Crni četvrtak' bio je samo prvi dan višednevne panike na burzi u New Yorku koja je rezultirala strmoglavim padom cijena dionica američkih kompanija. Nakon velike panike i velikoga pada cijena vrijednosnica došlo do sloma Njujorške burze.  A slom burze 1929. donio je SAD-u Veliku depresiju.

Milijuni Amerikanaca su izgubili poslove i domove, a u masovnim migracijama u potrazi za poslom najčešće bi živjeli u privremenim naseljima popularno zvanim „Hooverville“ po američkom predsjedniku Hooveru kojeg su mnogi krivili za nastanak krize. Industrijska proizvodnja je pala, a sa padom proizvodnje došla su masovna otpuštanja.

Nezaposleni bi tražili posao diljem zemlje, često bezuspješno. Jedan od elemenata koji je učinio Veliku depresiju jednom od najgorih kriza bile su nestašice hrane. 

Carstvo od 100 tisuća zaposlenih

Braća Oris i Mantis Van Sweringen iz Clevelanda bili su strašno bogati sve do sloma burze 1929. Potjecali su is skromne obitelji uglednog knjigovođe. Počeli su kao sitni građevinski poduzetnici, a ulagajući u različite djelatnosti postali su početkom dvadesetih godina najbogatiji ljudi u Americi.

Izuzetno bliski i povezani za samo osam godina stvorili treće po veličini željezničko carstvo u zemlji. Do 1927. kontrolirali su gotovo 50.000 kilometara željezničkih pruga, oko 11 posto ukupne dužine u zemlji. Uz sve to imali s i skladišta, trajekte i hotele. Na vrhuncu poslovanja imali su čak 100 tisuća zaposlenih a njihovo osobno bogatstvo procjenjivalo se na nešto više od 100 milijuna dolara. Imali su čak 275 povezanih kompanija.

Živjeli su na imanju „Daisy Hill“, koje se prostiralo na 193 hektara i premda su u kući imali 54 sobe, uvijek su spavali samo u jednoj. U preostale prostorije nitko nikad nije ušao. Među prostorijama nalazile se i dvije predivne prostorije za primanje gostiju no oni nikad nisu primali goste. Imali su i teretanu koju nikad nisu upotrebili. Braća su bila patološki stidljiva, nisu sudjelovala u javnom i društvenom životu i izbjegavala su fotografiranje.

Nisu pušili, pili, nisu se ženili i nikad nisu otišli na godišnji odmor. Nikada nisu nazivala svoje projekte po sebi, niti su dolazili na svečanosti povodom završetka objekata koje su podigli.

Propast carstva otjerala ih u grob

U kući su bilo 80 telefonskih linija. Braća su stalno htjela biti u kontaktu sa svojim poslovnim carstvom. Imperiju se pak sagradili posuđujući novac. Znači, posudili bi novac za kupovinu neke firme, a onda su firme u svom vlasništvu koristili kao jamstvo za novo pozajmljivanje i kupovinu. Tako su izgradila imperiju od 275 međusobno povezanih kompanija, za koje više nisu znali ni kako da im smisle različita imena.

PRIJE TOČNO 100 GODINA Enormno skupa farsa: Dan kad je zabranjen alkohol u SAD-u...

Nakon kraha burze nisu još dugo živjeli. Jedan brat je umro 1934. godine, a drugi dvije godine kasnije. Na računu su imali tek 3000 dolara. Sahranjeni su zajedno. Na nadgrobnom spomeniku je pisalo samo 'Braća'.