I još duplo manje: Zaboravili su dati novce za gladne školarce

Mogli smo puno ranije krenuti s cijelom pričom i možda prikupiti više novca da nismo imali tako nestabilnu Vladu, rekla je Ivana Kristić Buntić, upraviteljica zaklade Hrvatska za djecu.

Njezina će zaklada, naime, osigurati sredstva za gladnu djecu iz čak devet županija koja imaju indeks razvijenosti iznad 75 posto državnog prosjeka. Ministarstvo socijalne politike i mladih je za prikupljanje tih sredstava odabralo Zakladu jer će ministarstvo financirati samo gladnu djecu iz 12 županija koja imaju indeks razvijenosti ispod 75 posto državnog prosjeka. Budući da su u upravnom odboru Zaklade čak tri člana iz Ministarstva, uključujući i ministricu Bernardicu Juretić, Zaklada nije mogla početi normalno funkcionirati prije nego što su se političari konsolidirali. 
Zaklada Hrvatska za djecu tako je tek prije tjedan dana dobila zeleno svjetlo upravnog odbora i počela prikupljati novac za potrebitu djecu iz devet hrvatskih županija. Prikupili su oko pet milijuna kuna.

Ministarstvo socijalne politike i mladih je također kasno raspisalo Poziv za dodjelu sredstava za gladnu djecu.

Učinili su to tek 10. lipnja, kako su objavili na svojim službenim stranicama. Njime su osigurali 9,36 milijuna kuna za razliku od prošlogodišnjih 17,5 milijuna. Hoće li taj novac biti dovoljan za 17.500 djece u čak 597 osnovnih škola, nisu nam odgovorili. Nisu imali komentar ni na pitanje zašto su Poziv raspisali tek nedavno. Taj je datum problematičan jer od ove godine Projekt više ne vode lokalne organizacije Crvenog križa, nego osnivači škola, a to su županije i gradovi. Drugim riječima, popis djece kojima je potreban besplatan školski obrok trebali bi sastaviti ravnatelji škola u suradnji s roditeljima. Školska je godina, međutim, završila te nije poznato kako će i kad ravnatelji i roditelji uspjeti sastaviti popis. Sigurno je pak da će se na njemu naći imena djece koja žive u gradovima s indeksom manjim od 75 posto, a koji se nalaze u županijama koje imaju indeks veći od 75 posto. Primjer je Knin u Šibensko-kninskoj županiji. Ti gradovi ne mogu aplicirati za projekt. Zato će se za njih pobrinuti Zaklada.

- Ciljna skupina za Zakladu Hrvatska za djecu su djeca iz osnovnih škola u devet hrvatskih županija čiji ukupni indeks razvijenosti prelazi 75 posto prosjeka Hrvatske. U tu kategoriju spadaju Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Zadarska i Zagrebačka županija.

Cilj Projekta je pružanje financijske potpore osnivačima škola kako bi se djeci koja dolaze iz obitelji čiji prihod po članu kućanstva ne prelazi 2660 kuna omogućio besplatan obrok - rekla je Ivana Kristić Buntić. Dodala je kako je u tijeku proces konzultacija s predstavnicima istaknutih devet županija kako bi se dogovorila provedba dijela spomenutog projekta.

- Koliko god se kasnilo sa svime, sigurna sam da još možemo sve stići odraditi. Uvjerena sam da ćemo do 31. kolovoza uspjeti sklopiti ugovore sa svih devet županija s kojima pregovaramo - tvrdi Buntić.     

Milanović je tvrdio da su djeca pretila, a Opačić da su to Romi

Sredinom ožujka 2014. godine 24sata su prva pisala o šokantnoj činjenici da u Hrvatskoj postoje gladna djeca. Mališani čiji roditelji u školi ne mogu platiti ni jedan obrok na dan. Umjesto da poduzmu nešto, političari su se obrušili na medije. Gradonačelnik Milan Bandić sazvao je sastanak sa svim zagrebačkim ravnateljima škola koji su nam otkrili tužnu situaciju. Sve koji su gladni ili nemaju gdje spavati pozvao je u svoj dom. Nakon tog sastanka ravnatelji su izjavili da su njihove izjave izvučene iz konteksta. Uključio se i tadašnji ministar obrazovanja Željko Jovanović.

- Kad je riječ o prehrani u školama, u svakom gradu postoji socijalni program u kojem je točno navedeno da djeca čiji su roditelji socijalni slučajevi imaju besplatnu prehranu u školama. Odgovorno tvrdim da je to tako - rekao je ministar dodajući da se zlonamjerno dezinformira javnost. Premijer Zoran Milanović ogradio se od problematike.

- Djeca su gladna? To je kampanja vašeg lista, je li tako? Pogledao sam sliku iz svoje generacije. Onima kojima smo se rugali da su debeli, prema današnjim mjerilima, bili bi mršavi. Danas je veći problem prekomjerna težina od gladi - rekao je tada Milanović.

Ništa osjetljivija nije bila ni resorna ministrica Milanka Opačić.

- Riječ je, u stvari, o djeci najvećim dijelom romske populacije i jednog dijela ljudi koji nemaju riješeno državljanstvo u RH, pa im sukladno tome, kao ni u jednoj zemlji EU, ne možemo dati nikakvu socijalnu naknadu - izjavila je. Dodala je i da ima neodgovornih roditelja koji potroše socijalnu pomoć ili kupuju markiranu odjeću pa zato djeci ne mogu priuštiti obrok. Neki su ipak bili spremni pomoći. U Saboru je laburist Branko Vukšić predložio zastupnicima da se mjesečno odreknu polovice zastupničkog paušala od 1500 kuna po zastupniku.

O temi se oglasio i tadašnji predsjednik Josipović objašnjavajući da svaki dan dobije desetke mailova u kojima mu ljudi pišu da nemaju što jesti te je apelirao na sustav. Stručnjaci Ministarstva obrazovanja završili su analize i otkrili da je u Hrvatskoj najmanje 10.000 gladne djece, a UNICEF je izračunao da ih oko 60.000 živi ispod granice siromaštva. Godinu i pol 24sata upozoravala su na problem gladne djece u osnovnim školama. Njih 17.500 od rujna 2015. godine u 597 osnovnih škola dobili su osiguran jedan topli obrok. Odlučilo je tako tadašnje Ministarstvo socijalne politike kojemu je na čelu bila Milanka Opačić.