HŽ i Končar potpisali ugovor za 21 vlak: 'Smanjit će se vrijeme putovanja i bit će sigurnije'

Ovaj projekt izrazito je važan za razvoj modernog željezničkog prijevoza i omogućit će brojnim našim sugrađanima, koji redovito putuju vlakom, kvalitetniju uslugu. To će za nekoliko godina, točnije 2023., smanjiti vrijeme putovanja i učiniti putovanja udobnijima, a vlakovi će biti većeg kapaciteta i sigurniji, istaknuo je premijer Andrej Plenković nakon što je HŽ Putnički prijevoz potpisao ugovor s tvrtkom Končar - električna vozila o kupnji 21 elektromotornog vlaka. 

Projekt, koji obuhvaća nabavu 11 gradsko-prigradskih i 10 regionalnih vlakova do 2023. godine, vrijedan je 1,03 milijarde kuna, od čega će se 85 posto ili 880 milijuna kuna financirati bespovratno iz kohezijskog fonda EU, a 15 posto iz državnog proračuna. 

Novi vlakovi bit će niskopodne kompozicije, a postizat će brzinu od 160 kilometara na sat. Vlakovi u gradsko-prigradskom prijevozu imat će kapacitet od 130 sjedećih i 385 stajaćih mjesta, a u regionalnom 209 sjedećih i 222 stajaćih mjesta. Bit će opremljeni rampama za ulazak i izlazak osoba s invalidskim kolicima, prostorom za bicikle, a kompletan putnički prostor bit će pod videonadzorom. Putnici će imati i besplatan pristup internetu.

- Ovo je nadgradnja i dodana vrijednost dosadašnjim ulaganjima u modernizaciju željezničke infrastrukture. Jedan od naših prioriteta je nastaviti raditi na što kvalitetnijem prometnom povezivanju Hrvatske - dodao je premijer podsjetivši na dosadašnja ulaganja u autoceste, ceste, mostove, luke i zračne luke proteklih godina. Sad je došao konačno red i na željeznički promet.

'Plan je u idućih 10 godina investirati tri milijarde eura u željezničku infrastrukturu'

- Ovaj modalitet prijevoza još je preostao da doživi ozbiljnija ulaganja. Ta su ulaganja skupa i toga smo svi zajedno svjesni. No, modernizacija željezničke infrastrukture, kao cjenovno rentabilnog i ekološki održivog prometnog sustava, od strateškog je značaja za daljnji razvoj Hrvatske. Mi smo na tome inzistirali kroz prvi mandat, a nastavit ćemo i kroz drugi - rekao je Plenković naglasivši kako je plan Vlade u sljedećem desetljeću investirati tri milijarde eura u željezničku infrastrukturu, tj njenu modernizaciju. 

A neki od važnih projekata, koji se očekuju u idućih nekoliko godina, istaknuo je Plenković, odnose se na dovršetak nizinske pruge Rijeka-Zagreb, trasu koridora X. od Zagreba preko Vinkovaca do Tovarnika, modernizaciju i elektrifikaciju pruge Zaprešić-Zabok, rekonstrukciju i izgradnju pruge Dugo Selo-Križevci, izgradnju kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica, nadogradnju i elektrifikaciju pruge Vinkovci-Vukovar te izgradnju drugog kolosijeka na pravcu Hrvatski Leskovac-Karlovac. 

Obzirom da sadašnja željeznička infrastruktura ne prati nove električne vlakove, spomenuta ulaganja u pruge iznimno su važna. Naime, kako je već spomenuto, najveća brzina ovih vlakova je 160 kilometara na sat, no po našim prugama mogu se voziti samo do 80 kilometara na sat. 

- S ovim dionicama bit će ukupno 165 kilometara novih pruga, a svi ovi projekti stvorit će uvjete za brže i sigurnije putovanje naših građana, ali i za intenziviranje gospodarskih aktivnosti. Ono što nas posebno veseli je da su ovi vlakovi osmišljeni, dizajnirani i proizvedeni u Hrvatskoj. Raduje i činjenica da su ovi visokotehnološki proizvodi tvrtke Končar prepoznati i u inozemstvu pa su tako u ovoj godini, unatoč pandemiji, izvezeni prvi tramvaji za javni gradski prijevoz u Latviju, a jedan ovakav vlak već je prodan i u BiH - poručio je. 

Ministar prometa, Oleg Butković, istaknuo je kako se zato pruge već i obnavljaju podsjetivši na obnovljenu prugu Zagreb-Sisak.

- Ulažemo, polako gradimo željeznice i to je ono što sam i najavio, što se trenutno i radi, tako da ćemo do 2030. imati, vjerujem, i nizinsku prugu - rekao je. 

'Ovaj, ali i svi drugi projekti, pokazatelj su da Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem ispunjava obećanja, ali i zadaje visoke ciljeve'

Osim što su se za ovaj projekt povukla EU sredstva, dodao je, važno je što ta sredstva ostaju u Hrvatskoj i potiču domaću proizvodnju, ali i izvoz.

- Ovakvi projekti pokazuju važnost članstva u EU i blagodati korištenja dostupnih sredstava. Prometni sektor pokazao se kao jedan od najvećih potrošača europskih sredstava, budući da danas govorimo o više od 20 milijardi kuna ukupnih investicija - rekao je Butković dodavši kako su ovaj, ali i svi drugi projekti, pokazatelj da Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem ispunjava obećanja, ali i zadaje visoke ciljeve.

Kako je istaknuo predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Željko Ukić, 2023. godine željeznički vozni park činit će oko 50 posto suvremenih novih  vlakova i sniziti njegovu prosječnu starost, koja sada iznosi oko 40-ak godina.

- Ova nabava nam garantira i manje operativne troškove te doprinosi učinkovitosti i održivosti željezničkog sustava. Također, u skladu s ciljevima klimatske politike EU, ovi elektromotorni vlakovi doprinosit će i smanjenju onečišćenja okoliša. Poboljšanje lokalne i regionalne povezanosti jedan je od naših ciljeva na kojem ćemo nastaviti raditi, stoga se pripremamo za novi operativni  program koji će obuhvatiti nabavu dodatnih novih vlakova za neelektrificirane pruge - rekao je Ukić. 

Predsjednik Uprave Končara - električna vozila, Josip Ninić, podsjetio je kako su od 2009. već HŽ-u isporučili 27 niskopodnih vlakova. 

- Naši vlakovi voze po svim regijama i povezuju Hrvatsku u punom smislu te riječi. Električni vlakovi usklađeni su s najnovijim tehničkim zahtjevima, koja moraju ispuniti vozila za prijevoz putnika. Ovime će biti omogućen daljnji razvoj novih proizvoda, koje ćemo uvoditi na tržištu kao odgovor na sve više zahtijeva za prijevoz putnika željeznicom, koja je u ekonomskom i ekološkom smislu najprihvatljiviji oblik transporta. Mi i danas, unatoč teškim uvjetima izazvanima koronakrizom neprekinuto radimo na našim proizvodima i na realizaciji ranijih ugovorenih poslova - istaknuo je.