Predsjednik Savjeta HSLS-a za zaštitu okoliša i održivost prirode Mirko Budiša ocijenio je da je stanje s otpadom alarmantno jer ne nude rješenja postojećih problema
HSLS apelira na Tomaševića: 'Najavljeno poskupljenje vode neka bude pet umjesto 15 posto'
Zagrebački HSLS poručio je u srijedu da građani ne trebaju plaćati neracionalno poslovanje Vodoopskrbe i odvodnje (ViO) i uputio apel gradskoj vlasti da najavljeno poskupljenje vode, umjesto 15 posto, bude maksimalno pet posto.
"Svjesni smo da se desetljećima izuzetno malo ulagalo u vodoopskrbnu infrastrukturu Zagreba i da su potrebne investicije u mrežu, ali smatramo kako nije pošteno da građani plaćaju dugogodišnje neracionalno poslovanje ViO kroz povećanje cijene vode", istaknuo je na konferenciji za novinare gradski zastupnik HSLS-a Kristijan Jelić.
HSLS pozdravlja najavljenih 300 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu u sljedećih pet godina posredstvom EU-ovih fondova, međutim, učešće od 30 posto koje treba osigurati Grad Zagreb trebalo bi osigurati putem kratkoročnog kredita.
Uzimajući u obzir da ViO mora biti financijski samoodrživ i ne smije biti u minusu, HSLS apelira da poskupljenje bude maksimalno pet posto, koliko je potrebno da se pokrije trenutni operativni gubitak poslovanja, umjesto 15 posto koliko je najavio gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Predsjednik Savjeta HSLS-a za zaštitu okoliša i održivost prirode Mirko Budiša ocijenio je da je stanje s otpadom alarmantno jer ne nude rješenja postojećih problema pa zbrinjavanje ovisi o privatnim obrađivačima, pri čemu se kazne za loše gospodarenje otpadom čine neizbježnima.
"Projektima koji se najavljuju, a to su centri za ponovnu upotrebu, neće se riješiti ni pet posto problema", rekao je Budiša.
Zagreb treba hitno samostalno ili na temelju modela javno-privatnog partnerstva izgraditi centar u kojem će biti postrojenje za reciklažu i oporabu sa suvremenom energanom na otpad. Isključivo tako se može jamčiti zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec i postizanje cilja od najviše 10 posto odloženog otpada do 2035. godine, kaže Budiša.