Olujni oblaci, kumulonimbusi, stvaraju se kad hladan zrak prodire na toplu podlogu gdje se ne može zadržati. Uz njih su snimljeni i specifični shelf i wall oblaci, koji im služe kao podnice
Hrvatsku prekrile superćelije. Stručnjaci: 'Njihove struje su se rotirale brzinom od 180 km/h'
Mračni, sivi, crni, gigantski oblaci. Dio je to samo opisa koje su ljudi davali oblacima koji su u ponedjeljak donijeli grmljavinu, tuču i jaku kišu u Hrvatsku. Nevrijeme je poharalo središnji i istočni dio zemlje, a štete se još zbrajaju.
Kako kaže Zvjezdana Bencetić Klaić, profesorica geofizike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, riječ je o kumulonimbusima.
- To su oblaci vertikalnog razvoja. Stvaraju se kad prodor hladnog zraka stigne do tople podloge. Naime, hladan zrak ne može ležati na toplom, naglo se diže u vis i nastaje jaka konvekcija, odnosno strujanje - kaže geofizičarka.
Dodala je kako se kod nas oni znaju protezati do 11 kilometara visine. U tropskim područjima su još i veći.
- Lako ih je prepoznati jer su jedini iz kojih grmi i pada tuča - pojasnila je Bencetić Klaić.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda navode kako kumulonimbusi često rastu iz manjih grudastih oblaka (kumulusa) iznad jako zagrijane podloge te postaju sve viši i viši.
- U konačnici to je vertikalno jako razvijen oblak miješana sastava iz kojeg grmi i pada tuča, ali i kiša, sugradica ili snijeg u obliku pljuska, obično uz pojačan vjetar. Oblak je sličan planini kojoj vrhovi bujaju i u velikoj se visini često razvlače te postaju vlaknasti i tada vrh oblaka sliči nakovnju - kažu iz DHMZ-a i dodaju kako se na snimkama 24sata vide i oblaci koji se opisuju kao "podnice kumulonimbusa", shelf i wall (polica i zid) oblaci.
- Shelf oblaci su niski vodoravni oblaci u obliku luka koji je 'kao pričvršćen' za bazu matičnog oblaka iznad njega. Ponekad podsjeća na razjapljene ralje i često ima tirkiznu boju (zbog tuče). Wall oblak se okreće oko vertikalne osi, mnogo je manji i kompaktniji od shelf oblaka - kažu iz DHMZ-a te dodaju kako su se nad sjevernim Jadranom i velikim dijelom kontinentalne Hrvatske razvijale superćelije.
- One su jako razvijeni kumulonimbusi koji se sastoje od jedne konvekcijske ćelije (to znači da je u središtu uzlazno gibanje zraka, a na rubovima silazno) i jedine imaju rotacijsku uzlaznu struju koja se može rotirati vrlo brzo, i do 50 m/s (180 km/h) - pišu iz DHMZ-a.