Hrvatski studenti: Bez pomoći obitelji ne možemo studirati

Svakog dana  u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Hrvatske školarine za preddiplomski i diplomski studij iznose od pet do deset tisuća kuna na godinu. Prema podacima Europske komisije, to je prilično niska cijena studiranja. S obzirom na to da nijedan hrvatski student ne plaća prvu godinu fakulteta na svakoj akademskoj razini ako je upisuje prvi put, i to nas stavlja među zemlje koje imaju pristupačnije obrazovanje nego neke druge europske zemlje. Školarina u Hrvatskoj plaća se ako student ne ostvari maksimalan broj ECTS bodova pa svaki fakultet određuje cijenu jednog boda. Stipendije u Hrvatskoj manje su od europskog prosjeka i kreću se od 500 do 1000 kuna na mjesec, odnosno od 6000 do 12.000 kuna na godinu, dok u većini zemalja koje omogućavaju stipendije one iznose minimalno 3000 eura, ili 22.500 kuna.

Najskuplje je u Engleskoj

Razlika se najbolje vidi kad se Hrvatska usporedi sa susjednom Slovenijom. Studenti imaju mjesečne troškove oko 350 eura, odnosno oko 2600 kuna. U Sloveniji su stipendije dva do tri puta veće nego u Hrvatskoj i iznose minimalno 1400 kuna na mjesec, dok je kod nas minimalan iznos 500 kuna. Najveće stipendije, one više od 5000 eura, tj. više od 37.500 kuna, nudi ukupno jedanaest zemalja, među kojima su Austrija, Njemačka, Francuska, Irska, Finska, Wales, Španjolska i Portugal.

U Njemačkoj, Lihtenštajnu i Norveškoj kombiniraju se stipendije i studentski krediti, dok su u skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji krediti i zajmovi vrlo česti. U Hrvatskoj ne postoje studentski krediti niti drugi način državne pomoći studentu osim stipendija. Postoje, dakako, krediti u komercijalnim bankama, ali oni nisu prilagođeni socijalnoj komponenti kao što je slučaj u drugim državama. Prema podacima iz 2012. godine, samo tri posto hrvatskih studenata dobilo je zajam. 

Istraživanje pokazuje da 25 posto studenata preddiplomskog studija plaća školarinu, dok je taj broj za diplomske studije veći. Istraživanje komisije tiče se aktualne akademske godine 2014./2015., a osim svih zemalja Europske unije, uključeni su podaci i iz Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Crne Gore i Turske. Godišnje školarine u Engleskoj više su od 11.000 eura, odnosno 85.300 kuna. No ne plaćaju se kao u Hrvatskoj pri upisu na fakultet nego nakon što student diplomira i dobije posao s plaćom uz koju može otplaćivati školarinu. To je jedinstven sustav u Europi. U većini zemalja školarine se plaćaju na početku akademske godine, odnosno pri upisu na visoko učilište.

Nemaju svi jednake uvjete

U Velikoj Britaniji sustav se razlikuje u svakoj pokrajini, pa je tako u Škotskoj studiranje besplatno. Studiranje se ne naplaćuje ni u Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Sloveniji, Grčkoj, Malti, Cipru i Turskoj. Niske školarine su na sveučilištima u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Njemačkoj, iako i među njemačkim pokrajinama postoje razlike. No većina je pokrajina odlučila da će prestati naplaćivati školarine, a ostat će samo administrativni troškovi upisa. Komparativno istraživanje o potporama za studente u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama koju je proveo hrvatski Institut za razvoj obrazovanja pokazuje kako naša zemlja daje najmanje novca za studentske potpore nego drugih šest zemalja koje su uključene u istraživanje. Riječ je o Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Švedskoj. 

Hrvatski se studenti u najvećoj mjeri tijekom studiranja oslanjaju na financijsku podršku obitelji zbog malo stipendija i prilično niskih iznosa. Također, uvjeti za primanje stipendija u Hrvatskoj uvijek su povezani s akademskim uspjehom, čak i one koje su namijenjene studentima koji imaju slabija primanja. To isto predstavlja nepravedan sustav mogućnosti studiranja, jer oni koji potječu iz siromašnijih obitelji često uz studij moraju i raditi, što znači da će iznimno teško postići izvrstan uspjeh.

Ipak većina plaća školarinu

U drugim je zemljama sustav potpora prilagođen socijalnom stanju studenata. U Švedskoj država pokriva sve troškove studija, no uz kombinaciju stipendija i zajmova, što znači da studenti otplaćuju te troškove nakon završetka fakulteta. U Austriji i Njemačkoj također postoje stipendije koje nisu povezane s akademskim uspjehom. U Hrvatskoj stipendijama upravlja ministarstvo, dok je u većini drugih zemalja za to zadužena neovisna institucija. Prema izvješću Eurostudenta za 2012. godinu, jedan semestar studiranja u Hrvatskoj stoji 15.755 kuna. Najviše novca ide na troškove života, 82 posto. Isto istraživanje pokazuje kako 82 posto studenata financira obitelj. Istodobno 51 posto studenata plaća školarinu.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.