Hrvatski kralj Biblija: Skupio ih je 77 na čak 50 svjetskih jezika

Vuković je i glazbeni kritičar, a osim uz glazbu, cijeli život je najviše vezan uz knjigu. Zbog ljubavi prema knjizi, Vuković za razliku od kolega, koji vjerojatno skupljaju ploče s klasičnom glazbom i slične stvari, skuplja Biblije.

Rođen je u Selcima na otoku Braču, a punu afirmaciju doživio je i doživljava u Splitu. U splitskoj Gradskoj knjižnici “Marka Marulića” u sklopu Dana kršćanske kulture predstavio je prije nekoliko dana svoju zbirku od 77 Biblija na 53 različita jezika i pisma!

Na izložbi nazvanoj “Kip Biblije - tijelo jezikâ sa sviju kontinenata” ponuđena je privatna zbirka Biblijâ sa svih strana svijeta iz kućne biblioteke.

Sve Biblije izložene su u staklenim vitrinama.

- Sve je počelo prije 20 godina, kad sam hodočastio u Rim sa selačkim Zborom Krista Kralja. Svi su kupovali suvenire, razglednice i slično, a ja sam u jednom izlogu vidio Bibliju na hebrejskom jeziku. Ne mogu objasniti zašto, ali ‘morao’ sam je kupiti za svoju rimsku uspomenu, pa sam to i učinio. Sjećam se da me je puno koštala, ostao mi je samo sitniš za cijeli tjedan boravka u Rimu, ali nije mi bilo žao. Kupio sam je da bude moja sasvim specifična uspomena iz Rima. Kako smo spavali u salezijanaca zajedno s hodočasnicima i bogoslovima iz Argentine te s njima svaku večer igrali nogomet, oni su mi poklonili Bibliju na španjolskom. I to rimsko hodočašće bilo je okidač ove moje ideje – priča nam Vuković.

Nakon toga počeo ih je prikupljati, a kako je imao puno kontakata s ljudima iz cijelog svijeta, prijatelji su mu donosili i slali Biblije odasvud, a i sam je puno putovao kao operni kritičar koristeći to za povećanje vlastite zbirke.

- Ljudi imaju različite hobije, neki skupljaju marke, neki slike, a eto moj je stvaranje zbirke Biblijâ. Došao sam do brojke 77, i to na više od 50 jezika. Ne znam je li ovo klasično kolekcionarstvo, jednostavno sam vremenom razvio ljubav prema ovom hobiju – objašnjava nam Vuković.

Najstarija Biblija u njegovoj kolekciji je ona iz 1813. godine na njemačkom jeziku i u gotičkom pismu, a ima tu Biblija i na japanskom, kineskom, arapskom, armenskom, filipinskom jeziku, čak tri iz Nigerije, pa sve do 15-ak hrvatskih izdanja.

Vuković ima čak i dio Biblije za slijepe osobe, Poslanicu Timoteju, na Brailleovu pismu.

Tu je i francuska Jeruzalemska Biblija iz 1820. i švedska iz 1874. godine. Vuković u svojoj zbirci ima i jedan Molitvenik na talijanskom jeziku iz 1864., kao i Brevijar na latvijskom jeziku iz 1907. godine.

- Imam desetak Biblija na ćirilici, i to rusku, ukrajinsku, armensku, bugarsku, makedonsku... Reprint staroslavenskog jezika na ćiriličnom pismu našao sam u Minsku u Bjelorusiji - kaže Vuković.

Izložen je i srpski prijevod Đure Daničića i Vuka Stefanovića Karadžića - latinična iz 1907. godine, a ćirilična iz 1945., tiskana u Stockholmu.

Posebnost prve Biblije koju je kupio je da je na hebrejskom jeziku, odnosno aramejskom dijalektu kojim je govorio sam Isus Krist. Posebnost Biblije na Brailleovu pismu je da još nije otkrio na kojem je jeziku napisana.

Uskoro očekuje i Bibliju iz Afrike napisanu na Zulu jeziku. Ima i Biblije iz Nigerije, i to na tri tamošnja jezika: efik, igbo i yoruba.

Zanimljivo je i da je svaka Biblija otvorena na početak Knjige postanka, tako da posjetitelji mogu isti dio teksta usporediti na svih tih više od 50 jezika.

Autor je na otvaranje izložbe “Kip Biblije - tijelo jezikâ sa sviju kontinenata” pozvao i predstavnike Islamske zajednice u Splitu, Srpske pravoslavne crkve i Židovske općine, a izložbu je otvorio hvarsko-bračko-viški biskup, monsinjor Slobodan Štambuk. Izložba u splitskoj Gradskoj knjižnici “Marka Marulića” otvorena je do kraja travnja.

Vuković nije samo kolekcionar Biblija. Zadnjih nekoliko mjeseci bavio se prevođenjem dijelova Biblije na selačku čakavštinu. Zasad je preveo kompletno Matejevo evenđelje, Lukino evanđelje, nekoliko psalama i prvu glavu Knjige postanka. Želja mu je i prevesti cijeli Novi zavjet ili, kako bi se to reklo na selačkoj čakavici, Novi taštamenat.