Hrvatski dug prvi put viši od 300 milijardi kuna. Stručnjak: 'Vlada nije radila velike uštede'

Hrvatska narodna banka objavila je podatke o dugu opće države krajem travnja. Prvi put u hrvatskoj povijesti doseže rekordnu brojku od preko 300 milijardi kuna.

Točnije, 304,9 milijardi kuna.

VELIKI SKOK U TRAVNJU Hrvatski dug prvi put u povijesti viši od 300 milijardi kuna!

To je za 6,1 milijardu kuna ili dva posto više nego krajem ožujka, odnosno za 5,85 posto više nego u travnju prošle godine. Riječ je o dosad najvišoj razini duga opće države. Na početku prvog mandata Plenkovićeve Vlade, u studenom 2016. godine, dug je iznosio 283,4 milijarde kuna, odnosno za 20-ak milijardi manje nego što je iznosio u travnju ove godine, javlja RTL. Ovakav rast duga bio je očekivan zbog pandemije korona virusa, zbog zatvaranja gospodarskih aktivnosti od ožujka do svibnja, odnosno zbog pada proračunskih prihoda uz istodobni rast rashoda, prenosi Hina. Rebalansiranim proračunom za ovu godinu predviđen je manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna ili 7 posto BDP-a.

Za komentar porasta duga smo zamolili ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

- Ova vlada se morala zadužiti kako bi održala razinu obaveza centralnog državnog proračuna. On je ove godine 140 milijardi kuna, a ekonomija i prihodi padaju. U ovom trenutku, Vlada je pokušala smanjiti svoje rashode, ali nije ih bitno smanjila. Nije napravila velike uštede. Odlučila se na strategiju pokrivanja državnih rashoda s novim zaduživanjima. Rashodi su ostali na gotovo istoj razini, a prihodi su snažno pali i Vlada se zato morala zadužiti na domaćem i stranom financijskom tržištu - smatra Novotny.

Povećavanje duga

Kako kaže, ovakvo ekonomsko rješenje nije novost.

- Hrvatska vlada je povećavala svoj dug od krize 2009. kad su isto tako naglo pali proračun i prihodi. Ni tad se nije odlučila na smanjivanje nego na zaduživanje. U 2008. je javni dug bio na razini 40 posto BDP-a. Vlada se zadužila i povećavala svoje rashode iako ekonomske aktivnosti nisu rasle. Postojala je mogućnost da se suoče s otporom velikog broja zaposlenika koji se ne bi složili sa smanjivanjem i zato su se odlučili za zaduživanje kako bi održali javnu potrošnju na visokoj razini. Takav način upravljanja nije novost - smatra analitičar.

Novotny zagovara nešto drukčiji model.

- To je rizična strategija na koju su se odlučili Hrvatska i Grčka i povećanje duga nije rezultiralo snažnim rastom. Ja sam mišljenja da se to nije trebalo učiniti nego je trebalo reforme i rezove, ali oni očito nisu spremni na rez nego na manje bolan način, odnosno na zaduživanje. Ja sam zagovornik kombinacije štednje, kao što rade poduzeća i kućanstva. Kad nastupi kriza, ljudi štede. Kreatori Vladine ekonomske politike su se odlučili za drugi koncept, vjerojatno uz argument da bi smanjivanje javne potrošnje moglo produbiti pad ekonomije - smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.

Objave HNB-a u idućim mjesecima pokazat će daljnji rast općeg duga države.