Hrvatska želi u OECD, a oni još čekaju da usvojimo Konvenciju o borbi protiv podmićivanja

Hrvatska, koja želi postati članicom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), još uvijek nije usvojila OECD-ovu Konvenciju o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, izvijestila je u subotu ta organizacija sa sjedištem u Parizu.

Međunarodni sporazum, čiji je cilj suzbijanje podmićivanja u prekograničnom poslovanju, potpisalo je 45 zemalja. Te su zemlje utvrdile podmićivanje stranih javnih službenika kao kazneno djelo prema svojim zakonima, te se obvezale istražiti, kazneno goniti i sankcionirati počinitelje.

- Hrvatska će u prosincu proći evaluaciju 1. faze radne skupine OECD-a za podmićivanje, ako na vrijeme položi svoj instrument pristupanja Konvenciji o borbi protiv podmićivanja - napisala je glasnogovornica OECD-ovog antikorupcijskog odjela Amelia Goldber u e-mailu.

Konvencija kao pravni instrument

Konvencija je jedan od 273 pravna instrumenta koja moraju usvojiti zemlje koje žele postati članice OECD-a. Pravni instrumenti su razne odluke, preporuke, međunarodni sporazumi i dogovori koje zemlje moraju ugraditi u svoj pravni sustav.

Od šest kandidata za članstvo jedino Hrvatska još nije usvojila OECD-ovu Konvenciju o borbi protiv podmićivanja. Rumunjska ju je usvojila prije tri mjeseca.

Brazil je dosad usvojio ukupno 119 pravnih instrumenata, Rumunjska 77, Bugarska 61, Argentina 58, Peru 52, a Hrvatska 44, podatak je s internetske stranice OECD-a.

Hrvatska je izrazila želju za usvajanjem konvencije, te je poručila OECD-u da će predano raditi na usklađivanju svog pravnog okvira s međunarodnim. Usvajanjem bi izjednačila svoj standard s onime u ostalim zemljama potpisnicima kada je riječ o provođenju istraga nad mogućim podmićivanjima dužnosnika u Hrvatskoj od inozemnih kompanija i organizacija, te istraga nad mogućim davanjem mita iz Hrvatske dužnosnicima u inozemstvu.

OECD, koji je Konvenciju o borbi protiv podmićivanja donio 1997. godine, traži i uvođenje odgovarajućih sankcija za počinitelje, te nalaže pravnu suradnju zemalja.

Uskoro prva faza evaluacije

U prvoj evaluacijskog fazi, od ukupno četiri, OECD će procijeniti adekvatnost pravnog okvira u Hrvatskoj za borbu protiv stranog podmićivanja i adekvatnost za uvođenje same konvencije.

- Ta evaluacija će biti javno objavljena nakon sastanka (u prosincu) - navela je Goldber.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, koje vodi pristupne razgovore s OECD-om, u subotu nije odgovorilo hoće li do prosinca usvojiti konvenciju.

OECD je 12. ¸¸listopada prihvatio zahtjev Hrvatske za pristup konvenciji i članstvo u nadležnoj radnoj skupini.

- To je važan korak u našem pristupanju OECD-u i priznanje naporima koje smo u ovom procesu napravili - izjavio je tada hrvatski ministar pravosuđa Ivan Malenica.

Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupilo je izmjenama i dopunama kaznenog zakona i zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a ministarstvo financija izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit kojima se hrvatski zakonodavni okvir uskladio s odredbama konvencije, priopćila je hrvatska vlada.

Sve nadgleda radna grupa

OECD-ova radna grupa će nadgledati usvajanje konvencije, a nakon što bude usvojena davati mišljenja o tome kako se ona provodi.

Ovaj mjesec je priopćila da Brazil "mora provesti hitne ključne reforme kako bi nadogradio svoj nedavni napredak u borbi protiv stranog podmićivanja". Brazil je potpisnik konvencije od 2000. godine, te se nalazi u 4. fazi praćenja kako bi konvencija dala rezultate.

Organizacija je u svom izvješću za 2022. godinu izvijestila da su zahvaljujući toj konvenciji ojačani antikorupcijski zakoni u zemljama potpisnicama, pa da je u zadnjih osam godina sankcionirano 925 osoba te 675 organizacija i kompanija zbog inozemnog podmićivanja. 

No u izvješću za prošlu godinu navela je da se u nekim zemljama ona ne provodi zadovoljavajuće.

- Od kada je konvencija stupila na snagu prije 20 godina, Španjolska je osudila uspješno samo dvije osobe u jednom slučaju inozemnog podmićivanja i niti jednu kompaniju - izvijestio je OECD dodavši da se ondje slučajevi prerano zatvaraju. Time državni odvjetnici nemaju dovoljno vremena za provođenje istraga.

Pristupni proces započet u siječnju 2022.

Slična je situacija i u Portugalu gdje nije bilo niti jedne osuđujuće presude za inozemno podmićivanje.

OECD, osnovan 1961. godine, klub je 38 zemalja koje sebe nazivaju liberalnim demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju, na svojim sastancima raspravljaju o globalnim problemima, te objavljuju gospodarske analize i prognoze. OECD predlaže zemljama kakve ekonomske politike voditi.

OECD je s Hrvatskom otvorio pristupni proces u siječnju 2022., pet godina nakon što je zaprimio njen zahtjev za učlanjenje. Hrvatskoj vladi je ulazak u OECD politički bitan pa razgovore vodi ministarstvo vanjskih poslova na čelu s Gordanom Grlićem Radmanom.

Hrvatsko Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo je prošli mjesec predmet protiv Grlića Radmana zbog poslovanja tvrtke Agroproteinka, čiji je suvlasnik, s hrvatskim ministarstvom poljoprivrede. Ta se tvrtka 2017. godine jedina prijavila na natječaj i dobila desetogodišnju koncesiju za odvoženje i zbrinjavanje lešina uginulih životinja.

Grlić Radman je od stupanja na funkciju ministra, od 2019. do 2023., primio dividendu iz Agroproteinke u iznosu od 2,11 milijuna eura. Te podatke nije unio u svoju imovinsku karticu, iako je morao. Ministar je nakon toga izjavio da mu je žao zbog tehničkog propusta koji je napravio, te da je spreman zbog toga platiti kaznu. 

Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika, zemlja srednje Amerike, koja je počela pregovore u travnju 2015., a pristupila organizaciji u svibnju 2021.