Hrvatska u dugu 48 milijardi eura: Revizori upozoravaju da zdravstvo grca u dugovima

Državni ured za reviziju svake godine do 15. lipnja šalje izvješća o reviziji u Sabor iz kojih saznajemo koliko država zapravo ima novca, koliko smo u dugovima, a u ovogodišnjem izvješću upozoravaju i na dugove u zdravstvu, provedbu financiranja obnove objekata stradalih potresom koji se nakon korištenja sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije nastavljaju financirati iz Općih prihoda i primitaka i iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost te nepostojeće kontrole nad skloništima za građane u Hrvatskoj.

Iz izvješća kojeg su ove godine poslali vidi se da je dug državnog proračuna krajem 2023. iznosio je oko 41 milijardu i 200 milijuna eura, što je u odnosu na 2022. godinu više za oko milijardu i 400 milijuna eura.

- Osnovni uzrok povećanja duga je zaduživanje zbog ostvarenja manjih prihoda u odnosu na rashode državnog proračuna te financiranje izdataka. U 2023. dano je deset jamstava u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde eura te zajedno s jamstvima iz prethodnih godina potencijalne obveze na temelju danih aktivnih jamstava iznose 6,7 milijardi eura. S ukupnim jamstvima kao potencijalnim obvezama, sveukupni dug državnog proračuna iznosi 48 milijardi eura - kažu iz Državnog ureda za reviziju.

Kad je u pitanju ukupni prihod državnog proračuna, 2023. godine ta cifra je oko 27 i pol milijardi eura, a rashodi su nešto manji od 29 milijardi eura. Deficit je oko 730 milijuna eura.

Revizori su u samom izvješću o izvršenju državnog proračuna pronašli i pogreške: pojedini prihodi i primici su zavedeni pod pogrešne izvore financiranja, što utječe na realnost izvješća ali ne i na same brojke, nisu uključena neutrošena novčana sredstva iz prethodnih godina i pojedini izdaci prilikom stjecanja poslovnih udjela nisu evidentirani na propisani način. Zbog toga su izdali 15 naloga i preporuka za ispravljanje i poboljšanje.

Osam slučajeva za DORH

Državnom odvjetništvu su proslijedili osam slučajeva u kojima državna tijela nisu provela ono što je Državni ured za reviziju naložio. Kazne su od 2.600 do 6.600 eura za institucije, i 265 do 2.600 eura za njihove predstavnike. DORH Državnom uredu za reviziju nije dužan javiti postupaju li po tome što su im poslali, niti imaju rok u kojem trebaju postupiti.

Zdravstvo grca u dugovima

Kad su zdravstvene institucije u pitanju, godinama upozoravaju na dugove. Ukupan dug krajem prošle godine iznosio je dvije milijarde i 77 milijuna eura, od čega je tad na naplatu dospjelo tek oko 570 milijuna eura. Ni izvješća bolnica za 2022. godinu nisu sva u potpunosti točna, a veliki problem je i oko javne nabave, jer bolnice ne istražuju realnu cijenu onoga što nabavljaju pa se puno natječaja poništava. Upozoravaju da se ne vodi evidencija potrošenih lijekova i materijala po odjelima, a za jednu bolnicu su napravili reviziju prvi put od 1996. godine jer nije bila u centralnom sustavu isplate plaća.

Prekovremenih je više od 180 sati mjesečno, a neke plaće se isplaćuju i više nego što je propisano koeficijentom. Puno je ugovora o djelu na kojima su ljudi koji obavljaju poslove za kojima je stalna potreba i umirovljenih liječnika koji još rade. Zbrojeni manjak 48 od 56 bolnica u kojima su napravili reviziju je preko 8 milijardi eura što je 42,9 posto ukupnih prihoda i primitaka ostvarenih 2022. godine. Izdali su 855 naloga i preporuka za bolnice.

- Najučestalije nepravilnosti i propusti bolničkih zdravstvenih ustanova utvrđeni su u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, obveza i manjka prihoda i primitaka, javne nabave, rashoda, planiranja i izvršenja plana e prihoda i potraživanja - kažu iz Ureda. 

Nisu ustrojene propisane poslovne knjige, neispravno su evidentirane poslovne promjene, nema evidencije o vlasništvu zemljišta, ulaganja, vozila i sitnog inventara. Nije uspostavljen stvarni sustav kontrole trošenja, nema popisa dužnika, isplata po sudskim procesima ni stanja sudskih procesa ili pravnog temelja po kojima su neke odštete isplaćene. Planovi nabave ne sadrže podatke o predmetima nabave koji su tijekom godine nabavljani ili sadrže predmete nabave za koje se znalo da neće biti provedeni. Nisu se provodili propisani postupci javne nabave ili jednostavne nabave, a registri ugovora se ne ažuriraju redovito. 

Nepravilnosti u jedinicama lokalne samouprave

Napravili su i reviziju 18 jedinica lokalne i regionalne samouprave među kojima je devet županija i četiri grada. Ukupan novac kojim raspolažu je 580 milijuna eura, a revizija je pronašla nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i nepravilnosti u ustrojavanju i vođenju poslovnih knjiga. Tu je i nepoštivanje određenih zakona u domeni prikupljanja prihoda poput komunalne naknade, spomeničke rente i prihoda od prodaje zemljišta, naplate potraživanja, tekućih donacija udrugama i komunalnim uslugama. Na ovo zadnje se odnosi izravno ugovaranje izvođača radova bez natječaja i neodređena područja na koja se ti radovi odnose, poput nerazvrstanih cesta koje nisu naznačene u ugovoru o održavanju pa se ne zna što točno se održava niti se može kontrolirati izvršava li se usluga. Izdali su ukupno 175 naloga i preporuka. 

MOL čeka svoj novac

Upozoravaju da država nije MOL-u isplatila gotovo 184 milijuna dolara što je bilo u planu 2022. i 2023. godine, a kamate se gomilaju još od 2014.

MUP i gradovi se ne bave skloništima

Bavili su se i skloništima za građane kojih je 2.000 u 14 gradova: Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Osijeku, Puli , Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru, Zaprešiću i Zagrebu. 50 posto skloništa je na području Zagreba. Revizijom je utvrđeno da Ravnateljstvo civilne zaštite, odnosno MUP, ne poduzimaju ništa po pitanju donošenja pravilnika i zakona, lokalne samouprave ne znaju što bi s njima niti su na popisu njihove imovine. Sedam gradova je bar nešto radilo oko skloništa pa su dobili ocjenu učinkovitog s potrebom za određenim poboljšanjima, a aktivnosti u sedam gradova i Ravnateljstvu su djelomično učinkovite.

Većina gradova nije utvrdilo njihovu namjenu ni tko bi ih trebao održavati, zbog svoje namjene skloništa se ne smiju etažirati i prenamjenjivati, ali se mogu iznajmljivati za poslove koji se brzo mogu ukloniti ako dođe do potrebe za skloništima. Gradovi to ne rade. Revizija je utvrdila i da gradovi nisu provodili aktivnosti na edukaciji građana u vezi sustava civilne zaštite, a skloništa se ne spominju ni u zakonima ni pravilnicima još od 2015. godine.