"Rat je bio pravedan i na tim vrijednostima ulazimo u Uniju"

Zvonjavom crkvenih zvona, preletom zrakoplova, svečanim topovskim plotunima i podizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi točno u 9.43 sati u nedjelju je  obilježen trenutak kada su prije točno 17 godina, 5. kolovoza 1995. godine pripadnici 4. i 7. gardijske brigade HV-a ušli u Knin, kada je nakon četiri godine rata i okupacije oslobođen dodatašnji centar velikosrpske pobune  i glavni grad pobunjeničke paradržave 'SAO Krajine'.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja na kninskoj tvrđavi slavili su predstavnici udruga hrvatskih branitelja, te čitav vojni i državni vrh,  na čelu s  predsjednikom Republike dr. Ivom Josipovićem, popredsjednikom Sabora Josipom Lekom, predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem i članovima Vlade. Nakon svečanog mimohoda pripadnika Oružanih snaga RH, Policije i braniteljskih udruga ulicama Knina središnji dio proslave po prvi puta je bio na Trgu Ante Starčevića kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, umjesto na mnogo većem stadion NK Dinara, gdje je bio proteklih godina.

- Hrvatski put je teži put. Svoju državu i identitet gradili smo dugo i platili visoku cijenu. Ovaj praznik ne slavimo zbog tuđe nevolje i da bi uživali u tuđim jadima, kojih je bilo i koje treba priznati, nego da bi iz sebe izvukli najbolje. Iz naše velikodušnosti nastala je hrvatska država. Bila je u nekim trenucima ispod razine svog zadatka. Međutim, naš rat je bio pravedan, obrambeni i čovječan, bio je human i to su vrijednosti na kojima idemo u Europu - rekao je Milanović u svom govoru, čestitajući okupljenima, posebno braniteljima, praznik. 

Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je kako je Hrvatska pobijedila u ratu, ali to treba učiniti i u miru. 

- Hrvatska je pobijedila u ratu i time smo obranili naše granice, slobodu i demokraciju. Međutim Hrvatska još mora pobijediti i u miru, a to danas znači svladati gospodarske teškoće, osigurati ljudska prava i slobode i prosperitet svih građana. Pobijediti u miru znači i pružiti ruku našim sugrađanima srpske nacionalnosti te priznati njihove žrtve i pokloniti im se. Upravo zato neka ovaj dan, Dan pobjede bude zalog pobjede u miru, pobjede koja će Hrvatsku učiniti još jednom sjajnom europskom zvijezdom - rekao je predsjednik, ne zabaravljući čestitati hrvatskim braniteljima njihov blagdan, te im zahvaliti što su u pravednom i obrambenom ratu donijeli pobjedu.

Govori premijera Milanovića i predsjednika Josipovića bili su popraćeni kako pljeskom tako i pokojim zviždukom iz pozadine. Među okupljenim uglednicima, kako je i najavio, Oluju je slavio i predsjednik Srpskog demokratskog foruma i nekadašnji visoki dužnosnik 'SAO Krajine' Veljko Džakula. 

- Moj dolazak ovdje je simboličan. Došao sam odati počast svim poginulima i svim žrtvama koje su bile u Oluji, da ne zaboravimo da je bilo žrtava koje također zaslužuju sjećanje - rekao je Džakula. Na pitanje priznaje li svojim dolaskom na proslavu legitimitet Oluje, rekao je da će 'taj legitimitet koliko je velik u vama, biti toliko velik i u drugima kada sve budu žrtve dobile pravi pijetet i kada se o njima bude javno progovorilo.

- Žrtve to očekuju i kad se to dogodi, sam legitimitet bit će još i veći - rekao je Džakula. Goovreći o isprici za zločine, Džakula je rekao kako je ispriku dao onaj koji je bio odgovoran, a to je Milan Babić te smatra da je to sasvim dovoljno.

Milanoviću zapeo pršut u grlu

Prije odlaska na svečanu svetu misu za Domovinu u crkvu Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, dok je obilazio štandove braniteljskih zadruga premijer Milanović doživio je neugodnost. Zastao je i razgovarao s braniteljima, te je degustirao pršut koji se na štandu nudio, koji mu je naškodio. Komadić mu je zapeo u grlu, a iz te situacije ga je izvuklo osigaranje. Okružili su premijera, odveli ga u obližnji park i dali mu vode. 

- Ma nije čovjeku ništa. Samo se malo zagrcnuo i to je sve - rekaoje ministar Ranko Ostojić. Premijer se za jednu minutu vratio u protokol i ubrzo bio na štandu branitelja iz Sinja gdje je popio i medovaču.

Trijumf Oluje nisu dočekala 174 heroja

U veličanstvenoj oslobodilačkoj akciji sudjelovalo je 127.000 ljudi. Njome je u samo 84 sata oslobođeno 10.400 četvornih kilometara Hrvatske. Uz završetak rata u Hrvatskoj, akcija je utjecala i na kraj rata u BiH. 

Trijumf ove akcije nisu dočekala 174 istinska heroja. Svoj život položili su za slobodnu domovinu. Njihova imena objavljujemo danas u velikom novinskom prilogu o Oluji.

Palim braniteljima Oluje počast su odali i čelnici opozicije, među kojima je bio i šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Premijer Zoran Milanović upravo se s njim prvo rukovao kad je dolazio na središnji kninski trg. Među HDZ-ovcima nije bilo Jadranke Kosor, ali je došao Vladimir Šeks. 

Karamarko progovorio o Džakuli

- Ako je riječ o davanju priznanja hrvatskoj pobjedi nad velikosrpskim pretenzijama, onda bi ta gesta bila prihvatljiva. Međutim, pitanje je, je li Džakula prikladna osoba budući da su mu hrvatski policajci stavljali lisice zbog oružane pobune - izjavio je Karamarko o dolasku Veljka Džakule.

Posebno sretan dolaskom u Knin nakon 17 godina je umirovljeni general Rahim Ademi. 

- Ponosan sam na tu akciju jer sam u njoj sudjelovao. Bila je to najveća pobjeda, a san svakog branitelja bilo je ući u Knin. U 8.45 sati s pokojnim Koradeom i Rojsom sam skinuo srpski stijeg na tvrđavi i stavio hrvatski - rekao je umirovljeni general. Istaknuo je da mu posebno nedostaje njegov zapovjednik iz Oluje general Ante Gotovina. Nešto prije 11 sati počinje središnja svečanost koja će trajati cijeli dan.