'Hrvatska je primjer kako EU treba riješiti status muslimana'

Povodom 100. obljetnice pravnog i institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj, u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj održavaju brojne manifestacije. Koncerti, izložbe, svečane sjednice, znanstveni simpoziji. Naime, hrvatski muslimani zadovoljni su sa svojim položajem u društvu i s veseljem i ponosom slave ovaj veliki jubilej.

Po popisu stanovništva 2011. u Hrvatskoj živi 62.977 muslimana, od čega ih se 9.647 izjašnjava Hrvatima. Većina njih je tijekom turske okupacije prešlo na islam i danas se u nacionalnom smislu smatraju Bošnjacima. Malen broj njih imaju izgrađen hrvatski, srpski, crnogorski ili goranski nacionalni identitet, a dio se i dalje izjašnjava Muslimanima (oko 6 tisuća). Oni su zadovoljni svojim položajem u hrvatskom društvu i odolijevaju negativnim globalnim utjecajima.

- Globalne napetosti oko islama uvjetovane su vanjski i unutarnje nametnutim događajima u muslimanskom svijetu u zadnjih 30-ak godina, te posljedičnim razvojem politizacije religije i političkog islama (islamizam) koji postaje značajan fenomen u tamošnjim raznolikim društvima i politici. Tu su teroristički napadi i recentne migracije u EU. U Hrvatskoj to neće, mislim, previše utjecati na muslimane u Hrvatskoj, jer nije bilo napetosti ni nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine. Ipak, povezivanje islama s fundamentalizmom i terorizmom te migracijski tok balkanske rute predmet su rasprava o stanju sigurnosti u Hrvatskoj u zadnje vrijeme - kaže nam sociolog  dr. sc. Goran Goldberger.

Stoljećima duga tradicija odnosa

Koliko su muslimani integrirani u hrvatsko društvo i oduvijek prihvaćeni kao ravnopravni građani zemlje najbolje govori činjenica da je Reis-ul-ulema Mustafa Cerić odlučio predstaviti svoju "Deklaraciju europskih muslimana" upravo u Zagrebu 2006. izrazivši žaljenje zbog terorizma u svijetu i dajući Hrvatsku kao primjer kako EU treba riješiti položaj muslimana u EU.

Sociolog Goran Goldberger

- Hrvatska ima stoljećima dugu tradiciju odnosa i susreta s muslimanima i islamom. U Hrvatskoj je 1916. godine priznat islam. Muslimani i Islamska vjerska zajednica regulirani pravni status (2002. potpisan je ugovor od zajedničkog interesa s Vladom RH). Nakon rata i normalizacije života ljudi, širi se shvaćanje da su muslimani autohtoni, integrirani i tolerantni ljudi i sastavni dio naše kulture. Prisutni su u vjerskom životu i međureligijskom dijalogu, te u javnom životu - ističe Goldberger te dodaje kako jest bilo nekih otpora među političarima, braniteljima i lokalnim stanovništvom prilikom određivanja mjesta gradnje Islamskog centra u Rijeci, ali su izglađeni, a lijepa džamija je otvorena. Jedini problem danas je, smatra, nedostatak vjerskih objekata i grobnih mjesta za muslimanske vjernike i očekuje se izgradnja Islamskog centra u Osijeku.

Džamija u Rijeci

U nekim europskim državama  kao što su Engleska, Njemačka, Nizozemska, Francuska prisutna je društvena diskriminacija, marginalizacija i isključivanje muslimana kao etničkih, kulturnih i religijskih "drugih".

- Oni u tim društvima nisu integrirani, nego su izolirani, a nisu ni autohtono stanovništvo kao kod nas, gdje su rođene generacije muslimana. Oni dolaze kao migranti nakon ere dekolonizacije i ti migrantski tokovi obilježeni su kolonijalnim nasljeđem pojedinih europskih zemalja primatelja. Ipak, islam u Europi većinom nema uređen pravni status, iako značajno raste broj muslimana - objašnjava Goldberger.

Islam u Hrvatskoj - model za cijelu Europu

Islam je službeno priznat u Austriji 1912., Poljskoj 1936., Belgiji 1974. i Španjolskoj 1989. godine. Naša povijest i tradicija odnosa s islamom je puno dulja i bliža nego što je to bila u slučaju zapadne Europe. 

- Ako pogledamo religijsku mapu Europe, nakon svih podjela, sjever je protestantski, jug je katolički, a istok pravoslavni, dok su područja između njih imala veću ili manju pluralnost religijskih tradicija. Dok je u zapadnoj Europi vladalo pravilo cuius regio eius religio (lat. - Čija je zemlja, njegova je i religija) kojom je vladar nasilno nametao vlastiti izbor religijske tradicije, kod nas su stoljećima prisutne katoličke, pravoslavne, islamske i židovske religijske tradicije koje su ostavile trag u našoj kulturi- kaže Goldberger te naglašava da za razliku od nekih europskih država, u Hrvatskoj nema političke stranke koja bi izražavala bojazan od islama, a i svesrdna pomoć građana naplavljenoj Gunji u kojoj se nalazi džamija izrađena 1969. govori dovoljno o tome. 

Hrvatska po njegovom mišljenju uglavnom pokazuje da može biti primjer dobrih, bratskih odnosa i solidarnosti s muslimanima u Hrvatskoj.

- Da se to promijeni, ja bih bio jako razočaran s Hrvatskom - zaključuje Goldberger.

U Domovinskom ratu borilo se 25.000 muslimana

Prošle godine je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Aziz ef. Hasanović, izrazio zadovoljstvo položajem i razvojem muslimanske zajednice u Hrvatskoj.

- Primjer dobro uređenih odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj sa državom možemo zahvaliti dvjema stvarima - otvorenosti hrvatske države da integrira jednu muslimansku zajednicu i spremnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj da se integrira u hrvatsko društvo te da na taj način izbjegne asimilaciju, koja po prirodi stvari prijeti manjinama - kazao je Hasanović te dodao kako su muslimani svoju odanost i patriotizam iskazali u Domovinskom ratu, gdje su se odlučno i masovno uključili u obranu svoje domovine, njih 25.000, od kojih su njih 1.180 položili svoje živote .

Muslimani u Europi - najbrže rastuća populacija

Migracije u Europu su stalne, a više od 80 posto svih migranata čine muslimani. Da su muslimani najbrže rastuća populacija u Europi, Starom kontinentu tradicionalno kršćanskom, objavio je prije nepune dvije godine u svom istraživanju američki Centar za istraživanje globalnog kršćanstva o temi "Kršćanstvo u globalnom kontekstu, 1970.-2020."

Njihov broj će s 2,9 posto iz 1970. godine porasti na 6,8 posto do 2020. godine, što je porast od oko četiri posto.

Prema nekim prognozama 2030. godine muslimani će činiti 8 posto stanovništva Europe, a 2100. godine svaki četvrti stanovnik Europske Unije bit će musliman.

Broj muslimana porastao je s 29,6 milijuna koliko ih je bilo 1990. godine na preko 46 milijuna. 

Francuska sa sedam milijuna i Njemačka s 4,3 milijuna muslimana države su s najbrojnijim muslimanskim življem u Europi. U Velikoj Britaniji živi 2,4 milijuna muslimana.

U Francuskoj postoji više od 2100 džamija, a većina od 7 milijuna muslimana u toj zemlji žive u velikim gradovima. Najviše ih je u Parizu i Marseilleu.
 

Islam je u Velikoj Britaniji druga religija po broju vjernika.  Po popisu stanovništva iz 2011. u Velikoj Britaniji živi 2,7 milijuna muslimana koji čine 4,8 posto ukupnog stanovništva. Britanija broji i najviše prelazaka na islam.

Jedan od najvažnijih ključeva vitalnosti islamske vjere je u starosti muslimana. Istraživanje američkih statističara pokazalo je da je čak 34 posto sljedbenika proroka Muhameda mlađe od 15 godina.