Hrvatska izgubila 37 mil. eura poreznih obveznika

Ovih dana, kako doznaje jedan dnevni list, počinje ovrha s računa države u Hrvatskoj narodnoj banci, a cilja se naplatiti najmanje 37 milijuna eura glavnice duga u sporu talijanske tvrtke Astaldi protiv RH za gradnju autoceste Zagreb - Goričan. To je rezultat izgubljenih pokušaja osporavanja odluke Arbitražnog suda u Beču iz lipnja 2004. Država je pokrenula nekoliko parnica na sudovima u Austriji, ali joj nije uspijelo okrenuti odluku u svoju korist. Iznos dospjelih kamata te rok otkada će se one obračunavati nije poznat. Za cijeli slučaj u petak nije bilo moguće dobiti nikakav službeni komentar, piše isti list. Državu je u sporovima zastupao odvjetnički ured Hanžeković -Radaković koji također nije želio komentirati slučaj.
Sljedećeg tjedna pobliže će se baviti i sporom s Hypo bankom, u kojem bi, nakon odluke Arbitražnog suda u Londonu, država mogla izgubiti 40 milijuna eura. Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) u ime države dostavila je predstavnicima Hypo grupe prijedlog za nagodbu kojom bi se smanjilo plaćanje države.
Kako dnevnik doznaje, predstavnici Vlade i Hypo banke mogli bi o nagodbi razgovarati već idućeg tjedna. Rješenje će ovisiti o volji novog vlasnika, Bayerische Landesbanka, koji bi se trebao odreći već dosuđenog iznosa odštete.
Spor između talijanskog Astaldija i Hrvatske nastao je 1999., kad su Talijani razvrgnuli koncesijski ugovor, tvrdeći da je hrvatska odgovorna za to što zajedničko koncesijsko društvo Transeuropska autocesta nije zatvorilo financijsku konstrukciju. Vrijednost cjelokupnog ugovora bila je 950 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Postojala je i odredba da Astaldi i Vlada kao koncesionari osiguraju početni iznos kredita od 225 milijuna maraka. Kada se ugovor potpisivao bila su sagrađena 54 kilometara autoceste prema Goričanu, a za posao bila je angažirana bojna Hrvatske vojske pod vodstvom Ljube Ćesića Rojsa.
Kada je Astaldi raskinuo ugovor, Talijani su ponudili Hrvatskim autocestama gradnju dvaju tunela na autocesti prema Goričanu u zamjenu za odustajanje od međunarodne arbitraže. No, kada su ponudili troškovnik, u HAC-u su ponudu ocijenili ucjenom pa je Astaldi u Beču pokrenuo arbitražu.