Hrvatska ima najbolje brojke, a Švedska 14 puta više oboljelih

Sveučilište John Hopkins svakodnevno provodi istraživanje grafičkoj broja umrlih od ili sa korona virusom, a zadnji podaci pokazali su kako je od zaraze na milijun stanovnika po državama Hrvatska među pet najbolje pozicioniranih država s najmanjim proporcionalnim brojem žrtava, piše Manjgura.hr. 

POGLEDAJTE VIDEO: Stomatolozi i frizeri opet rade

Pokretanje videa...

01:30

Video: 24sata/pixsell

Uz Hrvatsku tu su Grčka, Poljska, Bugarska i Slovačka, koja je prema podacima najuspješnija.

U sljedećoj grupi s niskom stopom smrtnosti tu su Češka, Mađarska, Finska, Rumunjska, Estonija, Norveška i Slovenija, a najgora situacija pogodila je Belgiju, Španjolsku,  Italiju i Francusku.

U usporedbi s Hrvatskom, Švedska ima oko 14 puta veći broj žrtava na milijun stanovnika, dok Belgija ima čak 35 puta više žrtava na milijun stanovnika (7924 žrtve na 11,5 milijuna stanovnika). Italija pak na 60,5 milijuna stanovnika ima 29.079 žrtava, ali Belgija ima čak 43 posto više žrtava na milijun stanovnika od Italije. 

Isto tako može se činiti da Njemačka sa 6866 umrlih ima više žrtava od Švedske sa 2769, ali zapravo na milijun stanovnika Njemačka ima 70 posto manje žrtava od Švedske.

Poznato nam je da je pandemija korona virusa najprije buknula u Italiji, no zanimljivo je kako rast oboljelih u Španjolskoj bio puno brži od rasta broja u Italiji. 

Druga po brzini širenja epidemije bila je Belgija s tek nešto manjom stopom rasta od one u Španjolskoj. Italija, treća među promatranim zemljama po broju oboljelih na milijun stanovnika, pokazuje znakove smirivanja u protekla dva tjedna.

Još dvije zemlje s linearnom krivuljom bez znakova smirivanja su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Švedska je početkom svibnja prestigla broj registriranih oboljelih na milijun stanovnika u Njemačkoj, a njihova istraživanja pokazuju da je veliki dio stanovnika koji su zaraženi, nisu registrirani. 

Istraživanje Hopkins sveučilišta pokazalo je kako Slovačka i Hrvatska odlično kontroliraju epidemiju od samog početka, a Austrija, Njemačka i Norveška uspješno su primirile nagli rast koji je nastao otprilike u tjednu između 23. i 30. ožujka.

Nagli broj rast zaraženih vidljiv je u Austriji, ali i brza reakcija koja je preokrenula tijek epidemije već oko 32. dana te se u kratkom roku postiglo dosljedno smanjivanje broja novozaraženih. Epidemija u Austriji smirena je nakon 50 dana, a sličan tijek imala je i epidemija u Norveškoj te Danskoj. 

U istoj grupi je Švedska koja inicijalno nije imala nagli rast, ali je oko 55. dana prerasla u broju registriranih zaraženih osoba Dansku, Norvešku i Austriju, a oko 66. dana i Njemačku te se ne nazire smirivanje.

Gledano prema grafikonu, Hrvatska i Slovačka od početka održavaju linearnu krivulju vrlo niskog nagiba te imaju najmanji broj registriranih zaraženih osoba na milijun stanovnika.

Uvjerljivo je najteža situacija u Španjolskoj koja je nakon eksponencijalnog rasta do 56. dana epidemije uspjela ostvariti linearni rast prvo jačeg nagiba, a onda od oko 62. dana nešto blažeg. Unazad nekoliko dana moglo bi se naslutiti da se epidemija počela smirivati, piše Manjgura.hr. 

U Italiji je eksponencijalna krivulja krenula otprilike tjedan dana prije one u Španjolskoj, a pokazuje lagano smirivanje nakon 81. dana od početka epidemije u toj zemlji. 

Njemačka je određenim vremenskim pomakom u odnosu na prvu registriranu zaraženu osobu ostvarila krivulju sličnu Austriji s promjenom 68. dana, ali joj je stopa rasta broja zaraženih u zadnjem dijelu krivulje još uvijek veća nego u Austriji.

Ujedinjeno Kraljevstvo je nakon eksponencijalnog rasta uspjelo poravnati krivulju oko 70. dana, ali bez naznake smirivanja.

U Hrvatskoj je linearni rast ostvaren 22. ožujka, neposredno nakon potresa u Zagrebu, a od 16. travnja epidemija se polako smiruje. Također se iz grafikona može zaključiti da je prosječno vrijeme ozdravljenja registriranih oboljelih između tri i tri i pol tjedna.