'Hrvati sve više kupuju u stranim lancima. I netočno je da je dizanje cijena uzrok inflacije'

Kada bi zamrzavanje cijena doista suzbijalo inflaciju, onda mnoge zemlje koje su imale visoku inflaciju ne bi imale problem inflacije. Nobelovci su napisali brojne knjige i radove u kojima su utvrdili rigoroznim statističkim metodama da je dominantan fenomen koji se zove inflacija monetarni i da se suzbija restriktivnom monetarnom politikom, istaknuo je ekonomski analitičar Andrej Grubišić prilikom predstavljanja u HUP-u svoje analize o maloprodaji u Hrvatskoj, a komentirajući potez Vlade kojim je ograničila cijene 30 proizvoda u potrošačkoj košarici. 

Suzbijanje cijena neće biti problematično, istaknuo je, ako je tržišna cijena manja od one koja je postavljena kao gornja linija. 

- Može postati poroblematično ukoliko je obrnuto, ako ste limitirali cijenu na 10, a tržišna je 20. To može rezultirati ili nestašicom i činjenicom da oni koji su bili spremni platiti 20 eura, neće moći kupiti proizvod jer ga nema, a ako ništa drugo, svojevrsni je presedan koji sugerira da ako je arbitrarna moć od strane države, koja je legitimna i moramo je poštivati, bila primjenjena u ovim okolnostima i pojavit će se brojne skupine koje če tražiti istu vrstu intervencije za drugo - kupnju stanova, najam stanova ili kupnju bilo koje druge stvari. Nitko nema dovoljno znanja i iskustva da bi mogao procijeniti što bi trebala biti stvarna ultimativna cijena određenog dobra, zato postoji tržište gdje se milijuni ljudi nadmudruju kako bi došli do onoga što je stvarno istina - poručio je. 

NOVI PAKET MJERA Evo tko su dobitnici Vladinih mjera: Umirovljenici će dobiti 160 eura, nezaposleni 100...

'Inflacija sama po sebi jest dizanje cijena'

Komentirao je i teze o pohlepi trgovaca i da su oni ti koji generiraju infllaciju. Inflacija je, naglašava Grubišić, sama po sebi rast cijena i lijek je, ponavlja, restriktivna monetarna politika.

- Često čujemo da je dizanje cijena uzrok inflacije, to je konceptualno netočno. Inflacija sama po sebi jest dizanje opće razine cijena. Ne može fenomen biti sam sebi uzrok. Dakle, ovo je posljedica uzročnika inflacije, a uzroke treba tražiti u drugim stvarima. To su prije svega relativno velika količina natiskanog novca, analiza pokazuje da je BDP rastao 50 posto nominalno zadnjih 10 godina, a novčana masa oko 260 posto i to ne prolazi bez efekata u realnom sektoru, nadalje imali smo potrgane dobavne trgovačke lance i nesretni rat u Ukrajini. No, vidimo da se stvari, što se tiče cijene energenata, u velikoj mjeri stabiliziraju, što znači da rat u Ukrajini vjerojatno više nije bitan driver inflacije nego da su oni prvi elementi koje sam spomenuo. A za doskočiti im je potrebno staloženo, mirno i argumentirano pogledati u ekonomsku povijest i početi primjenjivati one metode koje su doista metode za suzbijanje inflacije, a to je, prije svega, restriktivna monetarna politika - kazao je. 

Analiza 30 najvećih trgovačkih lanaca

U svom istraživanju, koje je radio sa svojim timom, analizirao je 30 najvećih trgovačkih lanaca u segmentu maloprodaje hrane i pića, koji posluju u Hrvatskoj, i to u periodu od 2018. do 2022. godine.

ZAMRZAVANJE CIJENA OD 18. RUJNA: Plenković objavio koji su sve proizvodi pojeftinili i koliko

- Naša analiza je pokazala, ne samo za prošlu nego za zadnjih šest godina, da ne postoji nikakva statistička povezanost mjerena rigidnim statističkim metodama između promjena u stopama inflacije i stopama profitnih marži. Ne samo da ne postoji korelacija, nego analize pokazuju da su bruto profitne marže bile na vrlo usporedivim razinama 2021./2022. u odnosu na razinu prije Covida. Vidimo da su općenito veće u nacionalnim lancima zbog ekonomije obujma, boljih uvjeta od dobavljača, različitih struktura asortimana koji prodaju, jednim dijelom i geografske pozicije, efekta turističke sezone za one koji imaju poslovnice u Dalmaciji, a svi nacionalni ih imaju, a da su nešto niže kod regionalnih - istaknuo je dodavši kako je razlika između bruto profitnih marži nacionalnih i regionalnih (manjih) trgovačkih lanaca oko šest postotnih poena. 

- Konzum je u svim promatranim godinama  imao manju bruto maržu od prosjeka nacionalnih lanaca, Lidl uglavnom ima nešto nižu od prosjeka, Spar i Plodine imaju iznad prosjeka, Kaufland u pravilu ima nešto nižu, Tommy i Studenac nešto višu, Eurospin je očekivano ispod... - naveo je.

Međutim, dodaje, kada se dođe do neto profitne marže, onda je situacija obrnuta. Za razliku od bruto profitnih marži, koje su kod nacionalnih lanaca veće, neto marže su veće kod regionalnih.

- Nacionalni lanci ju imaju u pravilu nižu, oko dva i nešto posto, a regionalni oko tri i nešto posto, što reflektira činjenicu da puno manje reinvestiraju od svoje zarade, da imaju puno manje troškove amortizacije, duga... - rekao je. 

'U nacionalnim lancima je prije šest godina bruto plaća bila 900 i nešto eura, a u regionalnim je tolika danas'

Analiza pokazuje, dodao je još, snažan pritisak na rast plaća, vrlo visoku povezanost između inflacije i plaća. 

- U nacionalnim lancima je prije šest godina bruto plaća bila 900 i nešto eura, a u regionalnim je tolika danas. Ono što nas je možda iznenadilo je zapravo ogroman raspon plaća - u nacionalnim lancima je prosjek oko 1200 eura bruto, a u regionalnim 930 eura. Primjerice, vidjeli smo u novinama da Lidlovi djelatnici u jednom dijelu poslovanja imaju neki nesporazum s Upravom, ne ulazeći u detalje toga, javno dostupni podaci sugeriraju da je prosječna bruto plaća tamo 2000 eura - istaknuo je Grubišić.

'Hrvatski potrošač sve više i više kupuje u stranim trgovačkim lancima'

Iz analize proizlazi, nadalje, vidljivi rast izvorno stranih trgovačkih lanaca u ukupnom hrvatskom tržišnom udjelu. 

AKO LAŽE KOZA, NE LAŽE STATISTIKA Prema stopi inflacije najlošiji smo u Europi: 'Do kraja godine, cijene neće značajno opadati'

- To, po nama, reflektira činjenicu da hrvatski potrošači, bez obzira na javni narativ o stranim trgovačkim lancima, očigledno, ganjajući vlastite racionalne ekonomske interese, sve veće povjerenje daju upravo stranim lancima. Tržišni udio stranih lanaca - Lidla, Kauflanda, Spara i Eurospina prije šest godina bio je za tri postotna boda manji nego što je danas. Zločesti bi to mogli komentirati da strani trgovački lanci rade nešto što nije dobro za Hrvatsku i Hrvate, ali ovi brojevi pokazuju da hrvatski potrošač sve više i više kupuje u stranim trgovačkim lancima - poručuje Grubišić.

U sektoru trgovine dionici nisu samo vlasnik i kupac, podsjeća ovaj ekonomist, pojašnjavajući kompleksnu mrežu u cijelom tom lancu. 

- Nerjetko se u javnosti misli da postoji trgovac kao vlasnik i potrošač, no stvari su izrazito slojevite i premrežene. Podaci pokazuju da je od 30 i nešto milijardi eura, koje smo mi kao kupci platili, otprilike 86 posto išlo dobavljačima zadnjih pet godina, otprilike osam posto išlo je državi, nepunih šestih posto za plaće za zaposlene i otprilike oko 1 posto na kamate i dividende. Drugim riječima, očigledno je da postoji puno, puno interesnih skupina koje imaju jako snažne ekonomske interese, a to nisu samo isključivo vlasnici trgovačkih lanaca - poručio je. 

'Očekujemo u nastavku godine pad stope inflacije'

Što se tiče inflacije, prognoze su da je ona dosegnula svoj maksimum, kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a. 

- U nastavku godine očekujemo da godišnja stopa krene padati i da na kraju završimo na razini oko 4-4,5 posto. To je u skladu s jenjavanjem stope rasta inflacije cijena prehrambenih proizvoda, stabilizacije dobavnih lanaca, ali ono što će zapravo imati puno veći agregatni učinak je nadolazeća recesija u europodručju i samim time će cijene značajno usporiti svoj rast i u nekim segmentima i pasti - ističe.