Godine 1980. Horvatinčić je skrivio prvu nesreću s ljudskim žrtvama. Horvatinčić je naletio na pješakinju. Osuđen je na šest mjeseci uvjetne kazne...
Horvatinčić i Klemm, umjesto u zatvor, otišli su na liječenje
Duga suđenja su neprihvatljiva jer dolazimo do problema ima li presuda uopće smisla nakon godina vijećanja, rekao je Milivoj Žugić, odvjetnik.
Tomo Horvatinčić, nakon famozne sinkope, osuđen je na četiri godine i 10 mjeseci zatvora zbog pomorske nesreće u kojoj je u kolovozu 2011. poginuo talijanski bračni par Salpietro. Jučer nije došao kod suca izvršenja. Tamo je trebao dobiti termin za odlazak u zatvor i služenje kazne. Umjesto njega došao je njegov odvjetnik Velimir Došen.
- Horvatinčiću se pogoršalo zdravstveno stanje te se u ponedjeljak javio liječniku u Njemačkoj koji mu je rekao da hitno mora na operaciju 30. 1., umjesto u travnju, kako je bilo planirano. Za sve postoji medicinska dokumentacija - rekao je Došen.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, molba za odgodu može se podnijeti u roku od tri dana otkad osuđenik dobije rješenje da mora ići u zatvor. Razlozi za odgodu, stoji u Zakonu, obuhvaćaju teške akutne bolesti ili znatno pogoršanje kronične bolesti koja se ne može liječiti u zatvoru, smrt člana obitelji osuđenika, završetak školske godine ili polaganje ispita. Osim njega, ovu blagodat iskoristio je i Josip Klemm, javnosti poznat kao jedan od organizatora prosvjeda u Savskoj i vlasnik zaštitarske tvrtke. Njemu je lani u srpnju Vrhovni sud potvrdio jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog izvlačenja tri milijuna kuna iz svoje zaštitarske tvrtke od 2005. do 2007. godine. Prema presudi, Klemm je uz pomoć Radovana Štetića, bivšeg optuženika iz tzv. zločinačke organizacije, izvukao novac iz vlastite tvrtke. Ali je nedavno završio u Klinici za traumatologiju jer je sudjelovao u prometnoj nesreći kraj Samobora i zadobio lakše ozljede. Sud je odobrio odgodu izvršenja kazne dok ne dobije mišljenje iz Zatvorske bolnice može li se Klemm liječiti u sklopu zatvorskog sustava.
Kad netko kao kaznu guli krumpire, onda i drugi optuženik za slično kazneno djelo očekuje isto, kaže odvjetnik Rafael Krešić
- Sve smo predali sudu i sve ide po proceduri. Ništa se ne brinite, kako bude sud odredio, tako ću i ja postupiti - kratko nam je rekao Klemm. Kakva je to poruka pravosuđa i kakva se percepcija stvara u javnosti, pitali smo i pravne stručnjake.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Pojedini predmeti zaista traju predugo i zato se mora u potpunosti izmijeniti Kazneni zakon. Pritisak na suce je velik, ali mi smo izabrali biti ovo i ne smijemo pokleknuti. Moramo naglasiti i da DORH temeljem sporazuma ima utjecaj na visinu kazne, a o tome se malo govori. Ljudi su zgranuti zbog svega toga - rekao nam je Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. I bivši premijer Ivo Sanader poprilično se narugao hrvatskom pravosuđu i sutkinji koja vodi proces Fimi media. Iako je išao na prvu utakmicu Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. sredinom lipnja i na posljednju, nedjeljno finale, između toga osjećao se toliko loše da na sudu nije bio u stanju iznijeti svoju obranu. Sutkinja mu je to uvažila.
- Bavim se kaznenim zakonom i slučaji najčešće budu riješeni za nekoliko mjeseci, dok su u građanskim raspravama zbog opsežnijih postupaka dulja. Jedno od rješenja je i modernizacija pa ne možemo u 21. stoljeću čekati potpisanu dostavnicu na sud - rekao je Rafael Krešić, odvjetnik i bivši sudac te dodao kako jedna odluka može zasjeniti sve ostale.
- Kad se za slično kazneno djelo dobiju različite kazne pa netko guli krumpire, onda i drugi optuženik očekuje istu kaznu i to je za očekivati. Isto tako, i izbjegavanje sudskih procesa mora se regulirati. Suci trebaju koristiti tehnike kažnjavanja kako bi se odaslala poruka - rekao je Krešić. Neki se kunu da vole Hrvatsku, no kad zagusti, imaju drugu domovinu. Tako je i Zdravko Mamić, osuđen na šest i pol godina zatvora, posegnuo u džep za putovnicom BiH i potražio utočište na rodnoj grudi svojih roditelja. Mamić se tako svrstao na podugačak popis bjegunaca koji su spas od hrvatskog pravosuđa potražili u susjednoj zemlji. Prije njega isto su napravili Branimir Glavaš, Miroslav Kutle, Blaž Petrović, Jozo Ćurković...