HNB bankama: Da ste odmah prestali naplaćivati klijentima skuplje 'minuse' na računima

Hrvatska narodna banka koja je zadužena i za nadzor banka i za zaštitu potrošača u odnosu s bankama, utvrdila je da banke zarađuju na štetu potrošača kroz odobravanje popularnih "minusa" na tekućim računima. Priopćili su da pokreću inicijativu za izmjenu zakona, ali su poručili bankama da očekuju promjenu poslovne prakse odmah i ne čekaju izmjene zakona.

HNB koje vodi guverner Boris Vujčić je utvrdio da banke koriste pravnu smicalicu kako bi naplaćivali više novca od potrošača. Naime, postoji dopušteno i prešutno prekoračenje na tekućim računima. S tim da je dopušteno prekoračenje strogo regulirano, smatra se ugovorom, uključuje zaštitu potrošača i ograničene kamate. Ali prešutno je skuplje, mnogo je labavije uređeno i nema sva ta ograničenja. 

- Hrvatska narodna banka provela je istraživanje prakse banaka te utvrdila da 70% potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95% svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30% skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300% prosječnih mjesečnih primanja - stoji u priopćenju HNB-a.

U nastavku donosimo detaljno obrazloženje ove prakse koju je opisao HNB u svom priopćenju.

Dopuštena su prekoračenja ugovori o kreditu, za njih je predviđena puna zaštita potrošača koja uključuje ograničenje efektivne kamatne stope (EKS), postupnu otplatu u 12 rata, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, kao i prethodno utvrđivanje kreditne sposobnosti. Za razliku od toga, kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine EKS-a te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

Rezultati istraživanja: dva se proizvoda stopila u jedan, zaštita potrošača nije primjerena

Dopušteno prekoračenje bilo je tržišni standard do 2018. godine, a početak opsežnijeg odobravanja prešutnih prekoračenja uslijedio je nakon donošenja Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi krajem 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazali su da su se u aktualnoj ponudi na tržištu dva proizvoda stopila u jedan, ali pod uvjetima koji ne omogućuju primjerenu zaštitu potrošača, i to uz značajno višu cijenu.

Od 2019. godine evidentan je i porast mjesečnih naknada za vođenje tekućeg računa, što je direktno povezano s činjenicom da se ograničenje efektivne kamatne stope iz članka 21.a Zakona o potrošačkom kreditiranju (u nastavku teksta: ZPK) ne primjenjuje kod prešutnih prekoračenja.

Prelaskom na prešutno prekoračenje banke su zadržale zapravo iste funkcionalnosti proizvoda koje je imalo dopušteno prekoračenje (npr. raspoloživi iznosi, diferencirani prema ciljnim skupinama), kao i obrade podataka koje se provode pri odobravanju ili obnavljanju prekoračenja (npr. selekcijski kriteriji i pravila za odobrenje). Time potrošači plaćaju znatno višu cijenu za istu uslugu jer su ova dva proizvoda izjednačena u svojim funkcionalnostima. Osim toga, izvjesno je da dio potrošača kojima je odobreno prešutno prekoračenje bez njihova zahtjeva, nije ni svjestan kreditnog odnosa u koji ulazi korištenjem tog prekoračenja.

Hrvatska narodna banka smatra da je Zakonom o potrošačkom kreditiranju predviđeno da prešutno i dopušteno prekoračenje budu dva različita proizvoda, s različitom namjenom, cijenom i razinom zaštite potrošača. Pri tome bi prešutno prihvaćena prekoračenja trebala biti iznimka, a ne pravilo.

Stoga bi se prešutna prekoračenja trebala odobravati u manjim iznosima pa nedostatak ograničenja EKS-a ne bi proizvodio značajan financijski učinak potrošačima, jednako kao što bi bile ograničene neželjene posljedice za potrošače koje mogu nastati zbog manjeg obuhvata informacija koje se pružaju kod prešutnih prekoračenja.

HNB-ova inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju

S obzirom na utvrđeno stanje Hrvatska narodna banka pokreće inicijativu za odgovarajuću izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju i predlaže:

1.   za postojeće ugovore o tekućim računima, propisati obvezu primjene ograničenja EKS-a kod prešutnog prekoračenja i obvezu banke da ponudi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja, na način kako je to propisano za dopušteno prekoračenje u točki 5.članka 12. ZPK-a

2.   za novougovorene tekuće račune, propisati:

-         maksimalni iznos prešutnog prekoračenja u visini od 1.500 kn, za koji će vrijediti sve iznimke iz stavka 3. članka 3. ZPK-a

-         značajno trajanje prešutnog prekoračenja – od 90 dana, neprekidno

-         obvezu banaka da definiraju značajni iznos prešutnog prekoračenja (koji neće moći biti viši od 1.500 kn)

-         obvezu banaka da u slučaju značajnog trajanja prešutnog prekoračenja u značajnom iznosu, ponudi potrošaču odgovarajući kreditni proizvod – dopušteno prekoračenje ili kredit – kojim će zamijeniti prešutno prekoračenje.

Navedenim izmjenama Zakona odmah bi se ostvarilo djelomično unapređenje zaštite potrošača u odnosu na postojeće stanje te bi se postupno uspostavilo okružje za funkcioniranje oba proizvoda u onoj ulozi za koju su namijenjeni. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo financija te se očekuje da će se uzeti u obzir pri prvoj sljedećoj izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju.

U međuvremenu HNB očekuje da banke bez odgode započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.