Hindenburg je bio tehnološko čudo, njegova tragedija označila je kraj ere za zračne brodove

Tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća izgledalo je kao da će cepelini biti budućnost komercijalnih letova, a jedan od zračnih brodova koji su spajali Europu i Ameriku bio je Hindenburg. Njemački cepelin eksplodirao je na današnji dan 1937. godine, dok se pokušavao usidriti u američkom Lakehurstu. Sve što je ovo tehnološko čudo predstavljalo, u manje od minute je nestalo u plamenoj buktinji u kojoj je poginulo 36 ljudi, ali čudom 62 putnika i članova posade je preživjelo. 

POGLEDAJTE VIDEO

Uz potonuće Titanica i eksploziju shuttlea Challenger, tragedija Hindenburga može se svrstati među najpoznatije nesreće 20. stoljeća. Stravičnu nesreću snimili su brojni fotoreporteri, a radijski izvještaji i danas zvuče šokantno. 

Posljednji preživjeli član posade Hindenburga bio je Werner Franz, koji je preminuo 2014. godine u 93. godini. Na cepelinu je radio kao poslužitelj, a nakon ove nesreće vratio se u Njemačku te je radio kao zrakoplovni tehničar tijekom Drugog svjetskog rata. 

Luksuzna nebeska krstarica

Hindenburg je bio najveći zračni brod, dugačak čak 245 metara i volumena 200 milijuna motora. Preko Atlantika je mogao letjeti maksimalnom brzinom od 135 km/h, a pogonila su ga četiri dizelska motora od 1200 KS. 

Putovanje od Europe do SAD-a koje bi brodom trajalo pet do šest dana, cepelinom se skratilo na samo dva i pol dana ugodne zračne vožnje. Ova luksuzna zračna krstarica koja je letjela iz Frankfurta imala je bar, posebnu kabinu za pušače, kabine za putnike, a kako bi brod lakše poletio namještaj je bio dizajniran da bude što lakši. Kreveti su bili aluminijski, a čak je i klavir bio od aluminija.

Srušio ga statički elektricitet

Nijemci su morali kod Hindenburga koristiti lako zapaljivi vodik jer su SAD blokirale izvoz helija, a vodik u spoju sa zrakom postaje eksplozivna smjesa za koju je potrebna električna iskra. A prije tri godine stručnjaci su objavili kako je ta iskra došla od statičkog elektriciteta jer je zračni brod ranije uletio u grmljavinsko nevrijeme. Cepelin je nabijen zbog oluje, a zbog slomljene žice vodik je dospio u ventilacijski odvod. Kad su ljudi na tlu preuzeli konope Hindenburga, uzrokovali su iskrenje te je na repu buknuo požar. No, teoretičari zavjere imali su i svoje teorije kako je brod zapaljen kao čin sabotaže protiv nacističke Njemačke. 

Označio je kraj ere

Prije Hindenburga cepelini su prevezli tisuće putnika, a u više od 2000 letova tijekom 30-ak godina nije bilo niti jedne ozljede, navodi se na airships.net. Do kraja 1936. godine, Hindenburg je letio već 34 puta i prevezao je 3500 ljudi, ali i tone tereta i pošte te se činilo kako je prva uspješna godina pokazala da je stigla revolucija u prekooceanskim letovima. 

No, tragedija najluksuznije nebeske krstarice je donijela gubitak povjerenja ljudi i označila kraj njihove ere. 

Vrijedi spomenuti i da je Njemačka pod Hitlerovim vodstvom tada već marširala prema ratu. Tako je i Hindenburg korišten kao simbol njemačke moći te je nosio ogromne svastike. Tijekom otvorenja Olimpijskih igara u Berlinu je letio iznad stadiona, a brod je bio i na nekoliko propagandnih letova po Njemačkoj.