HEP krenuo s radovima na Sunčanoj elektrani Cres te pokrenuo energetsku tranziciju

Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i predsjednik uprave HEP-a  Frane Barbarić danas su položili temeljni kamen za izgradnju 41 milijun kuna vrijedne Sunčane elektrane Cres, najveće elektrane u izgradnji u Hrvatskoj.

- Sunčana elektrana Cres doprinijet će jačanju sigurnosti opskrbe električnom energijom i povećanju stupnja energetske samodostatnosti otoka Cresa i Lošinja, posebno u razdobljima povećane potrošnje u vrijeme turističkih sezona - izjavio je Butković.

Elektrana snage 6,5 MW godišnje će proizvoditi oko 8,5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 2500 kućanstava. Gradi se na zemljištu površine 17 hektara, dva kilometra sjeverno od naselja Orlec. U 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW, instalirat će se ukupno 20.330 panela domaćeg proizvođača Solvis. Paneli će se smjestiti tako da omogućuju nesmetan prolaz malih životinja unutar ograđenog područja. Projekt SE Cres je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, kada ga preuzima HEP. Radovi izgradnje elektrane već su počeli, njihovo okončanje očekuje se krajem ove godine, a sama proizvodnja energije očekuje se početkom iduće.

- Unatoč globalnoj krizi izazvanoj koronavirusom, HEP je bez oklijevanja nastavio s realizacijom plana investicija za 2020. godinu, koji je utvrđen u do sada najvećem iznosu u povijesti HEP-a, do gotovo pet milijardi kuna. To činimo jer smo svjesni da su nastavak našeg investicijskog ciklusa i ulaganja u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta, iznimno važni za razvoj i stabilnost hrvatskog gospodarstva. pritom se najveći dio investicija odnosi na realizaciju obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. godine, u sklopu kojega ćemo izgraditi 1500 MW proizvodnih kapaciteta. Polovina tih kapaciteta, koja po snazi odgovara Nuklearnoj elektrani Krško, bit će u sunčanim i vjetroelektranama. U ovom trenutku, u izgradnji ili pred početkom izgradnje imamo vjetroelektranu Korlat i čak sedam sunčanih elektrana - kazao je Barbarić. 

Naime, zaštita okoliša i energetska učinkovitost posljednjih godina postali su glavna obilježja grada Cresa pa i cijeloga otoka koji je postao svojevrstan predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj. Među prvima su u zemlji uspostavili sustav gospodarenje otpadom, o čemu najbolje govori podatak da su, iako jedan od najmanjih gradova u zemlji, među deset najboljih po odvojenom prikupljanju otpada. Radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja krenuli su i u projekt zamjene javne rasvjete učinkovitijom LED rasvjetom.

Uz to, otočni arhipelag Cres-Lošinj odabran je zajedno s još 5 europskih otočnih zajednica za provođenje energetske tranzicije. Preciznije, ta dva otoka planiraju do 2040. godine svoj energetski sustav u potpunosti dekarbonizirati.

Stremljenje obnovljivim izvorima energije dodatno je potaknuto i time što je Cresko-lošinjsko otočje odabrano uz Aranske otoke u Irskoj, Cuatru u Portugalu, Salinu u Italiji, Sifnos u Grčkoj te La Palmu u Španjolsku za sudjelovanje u Inicijativi Europske komisije za čistu energiju EU otoka. Svaki od otoka obvezao se izvršiti tranziciju u smjeru dekarboniziranog energetskog sustava.

Zelenu energetsku tranziciju na kvarnerskim otocima čini i postavljanje infrastrukture za punjenje električnih vozila pa su ministri tako obišli i ELEN punionice u Malom Lošinju i Cresu.

Također, obišli su i radove na Projektu rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres.

Na projektu rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, obavljeno je više od polovice predviđenih radova, a aktivnosti na gradilištu i dalje su u punom zamahu. Osnovni cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu u pojasu lučkog bazena izgradnjom sigurnijeg i uređenog pristana. Ovaj projekt ujedno predstavlja nastavak uređenja creske rive s kojom će činiti jedinstvenu, prostornu, funkcionalnu i oblikovnu cjelinu.

Projekt rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela ove luke, vrijedan 34,6 milijuna kuna, je projekt koji se financira sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., odnosno u okviru projekta "Renesansa na hrvatskoj obali" u sklopu kojeg je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pomoću EU fondova, do sad uložilo gotovo 900 milijuna kuna u obnovu malih luka koje povezuju otoke.