Haag traži od Srbije da izruči troje Šešeljevih suradnika

Sudsko vijeće Haškog suda (ICTY) u slučaju troje suradnika vođe Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja zatražilo je u utorak od Srbije da hitno promjeni zakonodavstvo sukladno međunarodnim obvezama i ispuni uhidbeni nalog i izruči troje radikala, objavili su beogradski elektronički mediji.

Među obvezama Srbije, kako se navodi, jest i ispunjenje uhidbenog naloga i izručenje članova SRS Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića - optuženih za nepoštovanje suda.

"Srbija ne može upozorovati na svoje domaće zakonodavstvo kako bi opravdala nepridržavanje svojih međunarodnih obveza. Ako srbijansko zakonodavstvo nije sukladno međunarodnim obvezama, ono mora pod hitno biti izmijenjeno tako da jamči usklađenost s tim obvezama", navode beogradski mediji odluku ICTY-a kojom se Beogradu nalaže da ispuni svoju obvezu o suradnji sa Sudom.

Iz ICTY- a se podsjeća da Srbija, nakon zaključka Višeg suda u Beogradu kako prema srbijanskom zakonu o suradnji s Haškim sudom nisu ispunjeni uvjeti za predaju i uhićenje troje radikala, nije upozorila kako će ta odluka utjecati na njenu obvezu suradnje sa Sudom.

Viši sud je u svibnju zaključio kako postoji pravna obveza Srbije da izruči samo okrivljene za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti, te da to nije slučaj s troje Šešeljevih suradnika jer se terete za nepoštovanje ICTY-a i utjecaj na svjedoke u postupku protiv Šešelja.

Sud napominje kako je u osnovi ovog slučaja pitanje da li je država obvezna surađivati sa Sudom u svim slučajevima ili samo onim koji se tiču kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Pozivajući se na članak 29 Statuta suda, vijeće ICTY-a zaključilo je da je Srbija dužna surađivati "po svakom zahtjevu za asistenciju", uključujući i slučaju u svezi nepoštovanja suda.

Tužiteljstvo ICTY-a optužilo je troje Šešeljevih suradnika za pritisak na dvojicu svjedoka kako bi svjedočili u korist Šešlja, nudeći im protuusluge.

Sud je podigao optužnice za nepoštovanje suda protiv troje radikala u prosincu 2014., a naložio njihovo uhićenje i izručenje u siječnju 2015. Nakon što Srbija nije postupila po tim nalozima, u siječnju ove godine ICTY je zatražio da Beograd podnosi redovita mjesečna a potom dvotjedna izvješća o naporima koje čini da ispuni tu obvezu.

Šešelj je u ožujku ove godine prvostupanjskom presudom ICTY-a u Den Haagu oslobođen svih optužba za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH tijekom srpske agresije, te za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.

Dačić odbacio zahtjev

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić odbacio je u utorak zahtjev Haškog suda da Srbija žurno promijeni svoj zakon o suradnji s ICTY-em radi ispunjavanja njegovih naloga ocijenivši da su zahtjevi iz Den Haaga "pokušaj pritiska na Srbiju".

Dačić je, u povodu današnjeg zahtjeva sudskog vijeća ICTY-a u slučaju troje dužnosnika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, da Srbija treba pod hitno promijeniti svoje zakonodavstvo i uskladiti ga s međunarodnim obvezama, rekao da Haški sud ne može mijenjiti zakone u srbijanskom pravosuđu.

"Zakone donosi Skupština (Srbije), na prijedlog vlade i zastupnika. Nije predviđeno i nije mi poznato da Haški sud može predlagati zakone. Nigdje u svijetu to nije mogućno, pa nije mogućno ni u Srbiji", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji.

On je rekao da je zakon, "koji sada ne odgovara Haškom sudu", donijet upravo u suradnji s tim sudom i zemljama Zapada, te da nitko nije imao primjedbe tijekom međunarodnog verificiranja tih propisa.

Dačić je ocijenio da su zahtjevi iz Den Haaga "pokušaj daljnjih pritisaka" na Srbiju.

"Mi sigurno nećemo mijenjati zakone zato što to traži Haški sud", rekao je Dačić.

Osim Dačića, i drugi dužnosnici, pravni stručnjaci i odvjetnici u Srbiji drže neuobičajenim da se iz međunarodne sudske instance inzistira na izmjeni zakona jedne države. 

Predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim sudom Rasim Ljajić nazvao je zahtjev iz Den Haaga "neuobičajenim", ocijenivši  da "ima svrhu pojačanog pritiska" na Srbiju.

"Zahtjev je neuobičajen, s obzirom da nitko do sada nije dovodio u pitanje naše zakonodavstvo koje se odnosi na procesuiranje ratnih zločina i naš Zakon o suradnji s Haškim sudom", rekao je Ljajić agenciji Tanjug.

On je ocijenio da inicijativa iz ICTY-a ima svrhu "pojačanog pritiska" i uvjeren je da će se taj pritisak na Srbiju "samo pojačavati".

Profesor Pravnog fakuteta u Beogradu Milan Škulić kaže kako je "veoma čudno i diskutabilno" što ICTY zahtijeva promjenu zakona o suradnji s tim sudom, naglašavajući kako je"u suvremenom pravu veoma neuobičajeno da se zakoni donose ili mijenjaju povodom konkretnih slučajeva".

Škulić poručuje kako Srbija svakako mora nastaviti suradnju s Haškim sudom, ali isključivo prema njezinim pravnim  propisima, podsjetivši kako ICTY svojedobno nije ni od Francuske tražio izručenje Florance Hartmann zbog nepoštivanja suda niti tražio da Pariz mijenja svoje zakone zbog toga.

On smatra da Srbija nema zakonske osnove da bilo koga, pa i troje radikala koje ICTY optužuje za ometanje pravde, izručuje Haškom sudu zbog tog kaznenog djela.

Poznati odvjetnik Toma Fila kaže kako zahtjev za promjenom zakona u međunarodnom pravu ne može tražiti Haški sud, "već eventualno Vijeće sigurnosti UN-a".