HNB očekuje da će Hrvatska i sljedeće godine imati stope rasta od 3,7 posto, što je više nego tri puta bolje od prosjeka europskog područja za koje se projicira gospodarski rast od samo 1,1 posto. Ali ima i loših vijesti
Guverner Vujčić: Građani će sljedeće godine živjeti bolje. Evo zbog čega to očekujemo
- Hrvatski građani će sljedeće godine živjeti bolje jer se očekuje i daljnji rast plaća, umjereniji nego i ove i prošle godine, ali će one i standard ipak rasti – poručio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kao zaključak prognoza za sljedeću godinu.
I prema prognozama HNB-a, zaista ima nekoliko dobrih vijesti. Ali ima i onih koje nisu baš tako dobre za standard.
HNB očekuje da će Hrvatska i sljedeće godine imati stope rasta i to od 3,7 posto, što je više nego tri puta bolje od prosjeka europskog područja za koje se projicira gospodarski rast od samo 1,1 posto. I sljedeće dvije godine, 2026. i 2027. godinu bi hrvatski rast i dalje bio jači. To znači i stvaranje novih radnih mjesta i povećanje plaća, ali i bolje punjenje proračuna kako bi bilo novca za sve socijalne izdatke, ali i investicije. Realne plaće, kada se od njih oduzme inflacija, u zadnjih pet godina su porasle oko 18 posto, a najviše one najniže, za 32 posto. Tome je uvelike pridonijelo i povećanje plaća javnom sektoru ove godine pred izbore, pa će rast sljedećih godina biti manji, ali plaće će ipak ići prema gore.
Međutim, iako Vujčić ističe kao dobru stranu što će inflacija u sljedećoj godini usporiti, onda će, prema metodologiji HNB-a i usporedivo s ostalim zemljama EU – ipak iznositi 3,5 posto, dok će prosjek europodručja biti znatno nižih 2,1 posto. Ono što je posebno zabrinjavajuće da su u Hrvatskoj i ove godine cijene hrane više porasle nego u EU iako se hrvatske plaće ne mogu mjeriti s prosjekom EU. Guverner je upozorio da je jedan od najvećih rizika sljedeće godine i neizvjesnost oko trgovinskog rata koji bi mogao početi carinama SAD-a. Ne usude se prognozirati što će se dogoditi ako to izazove posljedično dizanje carina i time poskupi robu za potrošače. Primjetan je i veliki porast gotovinskih kredita, ali u HNB-u nisu mogli s točnošću reći radi li se pojačanom zaduživanju radi pokrivanja osnovnih troškova. Tek napominju da najviše tih kredita odlazi za kupnju automobila, a i pred sezonu se vidi njihov pojačan rast.
I to nije jedina loša vijest. Vujčić je posebno upozorio da gubimo korak s konkurencijom u turizmu jer smo previše povećali cijene. Rast cijena usluga u turizmu je oko 50 posto u zadnje dvije godine, dok su konkurentske zemlje bile na 15-ak posto.
- Vidi se i pad prihoda od turizma, ali i dio gubitka tržišnog udjela. Treba razmišljati o cjenovnoj konkurentnosti – upozorava guverner. A ako ga poslušaju to znači da ne bi trebali gledati divljanje cijena u sezoni sljedeće godine.
Što se tiče radne snage, Vujčić ističe da se potražnja neće moći pokriti domaćim radnicima, umirovljenicima koji rade na pola radnog vremena, nego ćemo i dalje morati uvoziti strane radnike kojih je ove godine oko 130.000 u Hrvatskoj.
I tvrtke i građani koji planiraju sljedeće godine dizati kredite, mogu računati na nešto niže kamate, poručuju iz HNB-a.