Guverner HNB-a Boris Vujčić gostuje u studiju 24sata u posebnoj emisiji koju možete opet pogledati na Facebook i YouTube kanalu 24sata
Guverner HNB-a u studiju 24sata: 'Realne plaće ove godine neće rasti zbog inflacije'
Ušli smo u 19 dan krvavog rata u Ukrajini, a guverner HNB-a (Hrvatske narodne banke) Boris Vujčić, govorio je o inflaciji te kako će se rat u Ukrajini odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Sigurno je da će se odraziti negativno na ukupno svjetsko gospodarstvo pa onda posebno i na naše gospodarstvo. Sve ovisi o tome koliko će rat trajati, kakav će biti daljnji razvoj rata, nemamo jasnu situaciju, ali već sada s ovime što se dogodilo je jasno da on ima negativne utjecaje na gospodarstvo. Mi nemamo veliku izravnu trgovinu s Rusijom, tu se radi oko svega 1 posto našeg izvoza i 1 posto uvoza, bez energenata. Što se tiče dolazaka ruskih turista, to isto nije značajno, radi se o malom postotku. No, ono što se događa u ovom ratu ima utjecaj na rast cijene energenata, prehrambenih proizvoda koji su ionako dvije najznačajnije komponente koje doprinose rastu inflacije i koje imaju utjecaj na zemlje EU s kojima mi najviše trgujemo. Kada dođe do usporavanja gospodarske aktivnosti u EU, to se odmah prenosi na Hrvatsku, budući da je to najznačajniji vanjsko-trgovinski partner - rekao je.
Istaknuo je kako nema opasnosti da uđemo u recesiju do kraja ove godine.
- Sasvim sigurno ćemo imati neko usporavanje rasta, koje će izaći iz ovoga. Mi ćemo raditi scenarijsku projekciju, kao što smo radili i za vrijeme koronavirusa. Ne vidimo u ovom trenutku opasnost od recesije, odnosno da će BDP padati - istaknuo je guverner.
- Vidimo da imamo rast inflacije, to bi utjecalo na kretanje inflacije, no inflacije se gleda za ulazak u eurozonu 1.1.2023. iz 2022. i prvog kvartala 2023. Znači praktički ono što je sad bilo se uspoređuje sa stopom inflacije u eurozoni, tako da ne bi trebalo imati negativno utjecaje u tom pogledu pogotovo zbog toga što je to, kao što obično kažemo, val koji diže sve barke, svima raste inflacija, ne samo u Hrvatskoj - rekao je.
Komentirao je i situaciju po pitanju javnog duga.
- Prognozirali smo da bi ove godine trebali imati značajan pad udjela javnoga duga u BDP-u, odnosno nastavak tog trenda. Ono što se sada čini je da ćemo imati stvarno nastavak tog trenda pada udjela javnog duga u BDP-u, da ova kriza neće dovesti taj cilj u pitanje. Međutim, on bi mogao zbog manjeg rasta BDP-a biti isto manji nego što smo predviđali. Imali smo pad udjela javnog duga u BDP-u za otprilike 2 - 3 postotna poena svake godine, što je 2 - 3 puta više od onoga što zahtijevaju tzv. mastriški kriteriji za ulazak u eurozonu. To bi moglo biti nešto manje, ne 2 - 3 puta više, ali ne mislim da ćemo trend toga ugroziti, odnosno da ćemo vidjeti zaustavljanje toga trenda pada udjela javnog duga - istaknuo je te dodao da je ovo visoka inflacija već.
Rekao je kako oni koji se sjećaju inflacije početkom 90-ih godina znaju da je tad bila inflacija od 1000 posto.
Očekuje nas više stope inflacija na duži period, no sve ovisi koliko dugo će konflikt trajati, zaključio je.
Kakav će biti standard građana?
- Ono što smo imali do sada, čak i tijekom pandemije smo imali situaciju da su realne plaće rasle bez obzira na tu krizu te nije došlo do pada standarda. Nije realno očekivati da bi ove godine plaće mogle rasti više od stope inflacije, tako da u tom pogledu ovisi o tome kakva je košarica koju svatko kupuje, ali možemo očekivati da realne plaće ove godine neće rasti budući da imamo takvu stopu inflacije - rekao je te dodao kako je teško davati bilo kakve prognoze.
Rast cijena barela za 10 dolara utječe na stopu inflacije u Hrvatskoj povećanje za otprilike 0,2 postotna poena, rekao je
Poskupljenje zbog ulaska u eurozonu?
- Ne očekujem da će na bilo koji signifikantan način ulazak u eurozonu utjecati na inflaciju ove godine, on će ju nešto malo povećati kao i u drugim zemljama, ali u odnosu na ono što će učiniti cijene energenata i prehrane, to će biti zanemarivo. Imamo puno veće brigu u ovom trenutku od uvođenja eura - istaknuo je.
Krize od 2008. do danas
Na upit koja je zapravo kriza najozbiljnija, odgovorio je "u sigurnosnom smislu ova je zasigurno najznačajnija i ova kriza će vjerojatno imati najznačajnije srednje i dugoročne strateške posljedice. No, nije najozbiljnija ekonomski. Najozbiljnija ekonomski je bila 2008./2009. nakon toga smo imali udarac s pandemijom koji je bio kratkoročno najjači jer smo zatvorili praktički veliki dio ekonomije, a ovo bi došlo tek negdje na treće mjesto za sad. No, ovo mijenja način na koji će svijet funkcionirati nakon što ovaj rat završi. Već sad možemo vidjeti da će Europa sasvim sigurno ulagati puno više u obranu."
Može li Rusija bankrotirati?
Vujčić ističe kako Rusija nije velika ekonomska sila, ali zato je ogromna vojna sila zbog nuklearno arsenala.
- Moguće je da bankrotira, oni mogu već u ovom trenutku bankrotirati. Neki su i očekivali da će bankrotirati na svoje obveze prema stranim investitorima zbog sankcija. Ovo su 3-4 puta jače sankcije od onih iz 2003. godine - rekao je.
Dodaje kako su to sankcije slične Iranu.