Gripen ili F-16? MORH završio s procjenom, odlučit će politika

Hrvatskoj je potrebno ratno zrakoplovstvo ako želi biti država, kazao je nedavno ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević. Procedura odlučivanja o tome koje ćemo borbene avione kupiti ušla je u završnu fazu te su sad u igri ostala četiri ponuđača, Izrael, SAD, Švedska i Grčka.

MiG-ovi 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva su već isluženi i Hrvatskoj je nužno novo ratno zrakoplovstvo. Tako je ovog ljeta Hrvatska raspisala zahtjev za zaprimanje ponuda za borbene avione. Na taj zahtjev javila su se četiri ponuđača - Izrael, SAD, Švedska i Grčka.

Ponuđena su dva nova aviona, američki F-16 i švedski Gripen te dva polovna grčki i izraelski F-16. Član savjetodavnog tijela za odabir borbenih zrakoplova Gordan Kolak za Hrvatski radio kazao je kako u samom zahtjevu za ponudom Ministarstvo obrane iznijelo je četiri ključne domene koje će se procjenjivati kroz evaluaciju pristiglih ponuda.

- Jedna od tih domena je ona strateška, odnosno odabir strateškog partnera koji će s Hrvatskom razvijati tu komponentu hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Druga domena je financijska, koja govori o cijeni - ne samo aviona, nego ukupnog projekta, odnosno life cycle costu aviona koji se nabavlja. Treća domena je domena sposobnosti, ona govori udovoljavaju li ti avioni svim zahtjevima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Četvrta je domena investicija, koja govori o direktnoj gospodarskoj suradnji odabrane zemlje, odnosno zemlje partnera - kazao je Kolak.

Novi ili rabljeni avioni

Nakon što su evaluirane pristigle ponude, slijedeći koraci su mišljenje Odbora za obranu Hrvatskog sabora i Vijeća za obranu koje saziva predsjednica Republike Hrvatske. Zadnji korak o odluci višenamjenskog borbenog aviona donosi Vlada RH. Već duže vrijeme se nagađa kako su već ‘otpale’ najskuplja ponuda od Sjedinjeneih Američkih Država te ona najjefitnija od Grčke. Navodno su u samom finalu ostale ponude za novi švedski JAS 39 C/D Gripen i rabljeni izraelski F-16 C/D Barack.

Koga god odabrali, prva dva od ukupno 12 aviona u Hrvatsku bi trebali stići 2020. godine. Važno je naglasiti da nije jednako kupiti rabljeni i novi avion.

Svakako korištenje uvijek ostavlja traga na zrakoplovima, posebice ako borbeno djeluju na velikim vrućinama gdje je povećana prisutnost prašine ili pustinjskog pijeska. Kod novih aviona tih problema nema. Sva četiri aviona koja su ponuđena imaju sustav fly-by-wire, FBW, odnosno digitalno upravljanje. Taj sustav omogućava precizniju kontrolu od aviona koji ima hidromehaničke kontrole, poput MiG-a 29. Izraelski F-16 koji se nudi je rabljeni te je star 25 do 30 godina. Intenzivno je korišten te potvrđen u borbenom djelovanju. Izraelci jamče još do 2500 sati naleta, što znači još najamnje do 25 godina službe s obzirom da bi naši piloti na njima letjeli do 120 sati godišnje. Navodno je cijena jednog oko 30 milijuna eura. Gripen kojeg nudi Švedska je novi i riječ je o varijanti C/D, a ne o naprednijoj varijanti E. Inače, proizvodnja Gripen C ugašena je 2015. godine, no iz SAAB-a su kazali da mogu ponovno pokrenuti porizvodnju kako bi ispunili nove narudžbe.

SAAB nudi 12 zrakoplova Gripen C/D s naprednijom MS20 (Materiel System 20) inačicom softvera u odnosu na prethodno ponuđenu MS19. Zbog te činjenice Gripen je tehnološki i po sposobnostima superiorniji zrakoplov u odnosu na F-16 Barak kojem ostaje prednost u nosivosti i doletu, piše Defender.hr. Ponuda za 12 novih Gripena se kreće između 800 i 900 milijuna eura. Šveđani misle osigurati prelazak s MiG-ova 21 na Gripene temeljem iskustva u Češkoj i Mađarskoj.

Gripen tehnološki napredniji

Umirovljeni general bojnik Josip Štimac, bivši zapovjednik HRZ-a, za HRT je kazao kako kod nabave vojnih zrakoplova u gospodarskom smislu nije riječ samo o avionima nego i o kompletnoj radarskoj mreži te zapovjedno - informacijskom sustavu – kompletnom transferu tehnologije u koji bi trebao biti uključen Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici. Dodao je da se u odabiru ponuda mora voditi računa i o međudržavnoj vojnoj suradnji, strategijskom partnerstvu, ali i investicijama koje ponuđač može realizirati u Hrvatskoj. Igor Tabak, analitičar portala obris.org, kazao je kako je sve neslužbeno oko ponuda višenamjenskih borbenih aviona.

- MORH nije jasno dao do znanja kakva je preporuka donesena. Teško je pouzdano reći koji je stav našeg sustava te je to određeni nedostatak. S obzirom na težinu posla, s obzirom na velike financije, poznate probleme s korupcijom možda bi imalo smisla inzistirati na moguću transparentnost - kazao je Tabak. Dodaje kako nije poznat sadržaj ponuda, pa se teško može govoriti o cijeni.

- Naime, radi se i puno faktora koji mogu utjecati na konačnu cijenu. Npr. obuka pilota, tehničara, gradnja infrastruktura, naoružanje, simulatori, možebitno dugoročno održavanje. Treba posebno napomenuti skrivene troškove. Nisu sve ponuđene opcije NATO-kompatibilne, a to znači pristup komunikacijskim sustavima, identifikacijskim sustavima, a sve to zahtijeva dodatne troškove prilagodbe - rekao je Tabak.

Nakon što su evaluirane sve ponude, sad će se na političkoj razini razmatrati preporuke te donijeti konačna odluka s kojom će zemljom Hrvatska ući u daljnje razgovore o ugovoru o nabavi višenamjenskih borbenih aviona. Navodno bi se ugovor trebao potpisati 2018. godine, a tad bi trebali na obuku otići piloti i tehničari, dok bi 2020. trebala u Hrvatskoj biti dva aviona, a 2022. bi se trebala kompletirati eskadrila od 12 aviona. Inače, prije oko tjedan dana Sabor je usvojio proračun za 2018. godinu. 

Naime, u vojnom proračunu za sljedeću godinu za opremanje višenamjenskim borbenim avionom odobreno je 350 milijuna kuna, dok je za 2019. i 2020. godinu planirano po 360 milijuna kuna.