Premijer je učinio kompromis, ali i oporba, koja je podržala mjere štednje koje bi trebale spasiti Grčku. Papandreou je u četvrtak je navodno trebao podnijeti ostavku
Grčki premijer ipak odustao od referenduma, nije dao ostavku
Grčki premijer Georgios Papandreou ipak je odbacio plan referenduma na kojemu bi Grci glasali o ostanku u eurozoni.
Iako je BBC ranije javio da će Papandreou u četvrtak dati ostavku, to se ipak pokazalo netočnim. Međutim, Papandreou nema potporu vlastitih ministara za svoj plan o referendumu, a četvorica, među kojima je i ministar financija Evangelos Venizelos, pozvala su ga da uruči ostavku i ustupi mjesto novoj, koalicijskoj vladi.
Na sastanku kabineta Papandreou je, između ostaloga, rekao kako je ostanak Grčke u eurozoni neupitan, te kako referendum nije bio sam sebi svrhom. Otvoren je za suradnju s Novom demokracijom, čiju je potporu reformama pohvalio, a naglasio je i kako bi izbori u ovom trenutku doveli do bankrota.
Oporbena stranka Nova demokracija izvijestila je da će pristati na koaliciju ako Papandreou odstupi s mjesta premijera. Kako prenosi Athens News, Nova demokracija želi vladu sastavljenu od tehnokrata koji ne bi bili izabrani, već bi ih imenovao predsjednik Karolos Papoulias.
Premijer se trebao sastati i s predsjednikom Karolosom Papouliosom, ali je u četvrtak popodne njegov ured to opovrgnuo. Iz Ureda predsjednika istaknuli su kako taj sastanak nije ni bio u planu. Opozicija navodno sastavlja tranzicijsku vladu kako bi stabilizirali situaciju u zemlji, unatoč tome što Papandreou nije podnio ostavku.
Neočekivana najava grčkog premijera Papandreoua da će odluke s prošlotjednog bruxelleskog summita dati na referendum izazvala je potonuće na burzama, gnjev u vladarskim palačama diljem Europe i strah među običnim građanima. Posljednjih dana je Papandreou upravo zbog toga pod velikim pritiskom. Grčka više neće dobivati novac iz fonda eurozone sve dok ne obave referendum.
Dogovor s bruxelleskog summita, podsjetimo, uključuje otpis grčkih dugova za 50 posto, novi kredit pomoći Grcima u visini od 130 milijardi eura, i pumpanje spasiteljskog europskog fonda EFSF (uz pomoć Kineza) sa sadašnjih 440 milijardi eura na 1000 milijardi eura.
"Grčka mora odlučiti želi li s nama nastaviti ovo putovanje"
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji je organizirao hitan sastanak u Cannesu na kojem je bio i grčki premijer George Papandreou, rekao je kako se 'grčki prijatelji moraju odlučiti žele li s nama nastaviti ovo putovanje'. Sarkozy je istaknuo da, ako se referendum bude održao, na njemu bi trebalo odlučivati o tome ostaje li Grčka u eurozoni ili je napušta.
U Cannesu je bila i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je kazala kako je Njemačka željela stabilizirati eurozonu s Grčkom kao članicom, ali je istaknula kako je stabilizacija eura važnija od spašavanja Grčke. Grčki premijer je nakon hitnog sastanka izjavio kako će grčki narod prihvatiti plan pomoći EU na referendumu koji dogovoren za 4. prosinac, piše Sky news.
- Vjerujem kako su Grci mudri i da će odlučiti ono što je ispravno i dobro za njihovu zemlju. Mi smo dio eurozone i ponosimo se time - zaključio je Papandreou.
Unatoč anketama koje pokazuju da se većina Grka protivi paketu pomoći, premijer je rekao kako očekuje veći potporu građana od one koju bi mogao dobiti od parlamenta. Grčki ministar financija protivi se referendumu o euru. EU i MMF najavili su da Grčka do održavanja referenduma neće dobiti hitno potrebnih osam milijardi eura, koje su trebale stići ovoga mjeseca, jer kreditori žele biti sigurni da će se Atena držati mjera štednje.
Kineski predsjednik Hu Jintao kolegi Sarkozyju je kazao kako 'Europa sama mora riješiti svoj problem.'
Pada grčka vlada?
U četvrtak nakon sastanka u Cannesu u grčkom parlamentu traje rasprava o povjerenju vladi premijera Papandreoua. Zastupnici vladajućeg PASOK-a otkazuju poslušnost stranci pa je pitanje hoće li vlada preživjeti glasovanje o povjerenju zakazano za sutra. Socijalistička zastupnica Eva Kajli pridružila se onima koji su najavili da neće poduprijeti kabinet i pozvala je Papandreua da povuče odluku o referendumu. Vlada ima potporu samo 151 od 300 zastupnika.