Grbin o promjeni izbora: Moglo bi doći do estradizacije politike

Preferencijalno glasovanje na predstojećim parlamentarnim izborima, koji bi trebali biti za godinu i pol, bili bi minimalna intervencija koju bi trebalo odraditi prije izbora, složna je većina sudionika okruglog stola, kojeg su u Saboru organizirali Laburisti na temu potrebe izmjene izbornog zakonodavstva.

Iako se izborno zakonodavstvo ne smije mijenjati godinu dana prije izbora, većina sudionika složna je da imamo dovoljno vremena, ali da ne postoji politička volja, jer ovakav sustav odgovara velikim strankama.

Grbin bi na izmjenu čekao do 2019.

Iako se zalaže za njemački izborni sustav, Peđa Grbin kazao je kako bi trebalo razmisliti i o uvođenju preferencijalnog glasovanja, ali da se postavlja pitanje kakav model prihvatiti. Napomenuo je da je Novi Zeland sedam godina raspravljao o promjeni izbornog zakonodavstva. Nije se odredio zalaže li se za model potpuno otvorenih lista ili pak ograničenih kakve smo imali na izborima za EU parlament. 

Upozorio je da sustav potpuno otvorenih lista za sobom vuče nekoliko problema. Prvi je, kaže, da ni jedna politika stranka neće kandidirati ljude koji se i izdaleka mogu smatrati disidentima, već će staviti one koji se karakteriziraju kao poslušni. 

Drugi problem, po Grbinu, je moguća poplava estradnih i javnih ljudi na izborima, što bi dovelo do estradizacije političke scene. Kao problem navodi i nemogućnost kandidiranja novih lista pa bi u parlamentu tako imali samo prekaljene političare. Grbin se zalaže za raspravu o sveobuhvatnoj izbornoj reformi, ali ne za izbore 2015. ni 2019. godine, već napominje da moramo razmišljati dugoročno.

'Ne mislite valjda da Milanović Piculu ne bi stavio na listu'

Profesor s Fakulteta političkih znanosti, Berto Šalaj, smatra da ne bi trebalo biti straha od uvođenja preferencijskog glasovanja. Posebno se osvrnuo i na Grbinovu tvrdnju da bi političke stranke na liste izbjegavale postavljati disidente iz svojih redova.

- To bi bilo samoubojstvo. Ne mislite valjda da Milanović ne bi stavio Piculu na listu, jer svaki glas za Piculu bio bi glas i za listu, a on valjda želi dobiti veći broj glasova - kazao je Šalaj. 

Profesor Pravnog fakulteta, Robert Podolnjak, ponovio je svoje stare stavove da je nužno izmijeniti naš izborni sustav. 

'Hrvatski izborni sustav  je jedna ogromna izborna manipulacija'

Smatra da je glavna prepreka na tom poslu Sabor te da je promjena prije moguća eventualno putem građanskih inicijativa.

- Hrvatski izborni sustav za parlamentarne izbore je jedna ogromna izborna manipulacija - kazao je. 

Podumljak razumije Grbina da bi on o reformi izbornog zakonodavstva razgovarao idućih 20 godina, a kazao je i kako bi ga iznenadilo da velike političke stranke predlože reformu izbornog zakonodavstva. 

- Uvođenje preferencijalnog glasovanja je najmanje reforma koja bi išla u dobrom smjeru. Nema opravdanja da se ne učini iskorak barem u tom dijelu - kazao je profesor. 

'Zastupnici ne bi trebali obnašati nekoliko funkcija'

Na okruglom stolu istaknuta je i potreba promjene izbornih jedinica, jer postojeći sustav ugrožava poštenu izbornu utakmicu i dovodi u pitanje jednakost biračkog prava, jer za jedan mandat u izbornim jedinicama potrebna je razlika u glasovima od čak 15 posto. 

Laburisti predlažu da se Hrvatska podijeli u šest izbornih jedinica, a svoj prijedlog uputit će u saborsku proceduru te očekuju da će zakon na dnevni red biti uvršten već na jesen. Lesar je naveo i da su se u javnosti otvorile dileme treba li na izborima zabraniti kandidiranje ljudima, koji su optuženi za teška kaznena djela sve do okončanja rehabilitacijskog roka. Ustavni stručnjaci slažu se da zastupnici uz navedeno ne bi trebali obnašati i funkcije gradonačelnika i načelnika, jer posao ni na jednoj funkciji ne mogu kvalitetno obavljati. 

U aktualnom sazivu Sabora trećina zastupnika su ujedno gradonačelnici i načelnici.