Iz HNB-a podsjećaju da će građani do kraja ove godine novčanice i kovanice kuna moći zamijeniti u bankama, Hrvatskoj pošti, Fini i HNB-u, a nadalje će se kune moći mijenjati samo u HNB-u.
Građani zadržali 4,66 milijardi kuna. Nije zamijenjeno čak 75% kovanica, neke sad puno vrijede
Godinu dana nakon uvođenja eura građani i dalje kod kuće drže veliki iznos kuna, čak 4,66 milijardi ili trećinu iznosa koji je bio u optjecaju do kraja prošle godine (14,7 milijardi kuna), piše u subotu Jutarnji list.
To ujedno znači da, barem za sada, propuštaju uzeti gotovo 620 milijuna eura. Proces konverzije bio je najintenzivniji krajem prošle i početkom ove godine, a nastavio se vrlo umjerenim tempom.
Tako je u posljednja četiri mjeseca iznos gotovine kuna smanjen za nešto više od pola milijarde, ali to se uvelike pripisuje činjenici da su tijekom ljeta zaostale kune vraćali strani turisti koji su se vratili u Hrvatsku.
Kada se zasebno razmatraju novčanice i kovanice, podaci HNB-a pokazuju da je u sustavu i dalje 12 posto novčanica i čak 75 posto kovanica. Ako je od oko 3 milijarde kovanica kune u sustavu i dalje njih 2,24 milijarde, čini se da je za te svrhe osigurana vojarna Croatia prilično prazna.
Pretpostavlja se da su građani zadržali značajan iznos kuna iz sentimentalnih razloga, ocjenjuju da ih zadržavanje nekoliko novčanica i kovanica neće osiromašiti, a ipak žele sačuvati primjerke domaće valute.
Drugi razlog mogao bi biti zakonom motiviran, zbog spornog načina stjecanja novca, a moguće da je još nešto ostalo i u džepovima turista. Pozivajući se na iskustva drugih zemalja koje su uvele euro, HNB navodi da se "nikad ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute".
Raspoloživi podaci središnjih banaka pokazuju da su građani eurozone u prosjeku zadržali 3,16 posto novčanica nacionalnih valuta.
Predvodi Estonija s čak 7 posto nevraćenih novčanica, a u druge dvije baltičke zemlje, Latviji i Litvi, taj je prosjek oko 3,5 posto premda su euro uvele tri, odnosno četiri godine kasnije (2014. i 2015.). Primjerke svoje valute za uspomenu uvelike su zadržali i Nijemci: u sustavu im je ostalo 4,7 posto novčanica marke, vrijednost 5,7 milijardi, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
Hrvatska je 1. siječnja 2023. službeno uvela euro kao novu valutu, a građani su svoje kune počeli mijenjati za nove kovanice i novčanice eura. Prošlo je više od 11 mjeseci od uvođenja eura, a HNB je objavio da su Hrvati vratili tek 25 posto kovanica kuna.
Iz HNB-a podsjećaju da će građani do kraja ove godine novčanice i kovanice kuna moći zamijeniti u bankama, Hrvatskoj pošti, Fini i HNB-u, a nadalje će se kune moći mijenjati samo u HNB-u. Novčanice kuna će se trajno mijenjati za eure, dok će se kovanice moći mijenjati najkasnije do 31. prosinca 2025. godine.
Početak kovane kune
Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994. godine, a na tim prvima kovanicama stajala je, 1993. kao godina izdanja. Zadnje kune koje su puštene u optjecaj na sebi nose 2022. godinu, zadnju prije uvođenja eura.
Godina izdanja na kovanicama se nalazi na poleđini, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi. Određenih godina te su kovanice izrađivane samo za potrebe setova i ima ih u jako malo primjeraka.
U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.
Govorimo, dakle, o devet apoena, a kada se tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna dobivamo velik broj kovanica koje se može sakupiti i upotpuniti zbirku bivšeg optjecajnog novca Hrvatske.
Velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnima za sakupljanje, a kako bi se takva zbirka kompletirala potrebno je sakupiti sve kune i lipe svih izdanja.
Najvažniji čimbenik koji određuje je li neka kovanica vrijedna ili ne je količina u kojoj je izdana. Što je kovanica manje, to su vrjednije i teže za prikupiti kolekcionarima. Kovanice su se, u pravilu, izdavale svake godine, ali u različitim količinama. Upravo su ta rijetka godišta zanimljiva kolekcionarima jer im često nedostaju u njihovim zbirkama. Neke je lako pronaći, druge iznimno teško.
- Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti - objasnio je svojedobno Zlatko Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net za HRT.
Jedna lipa
Najmanje kovanica od jedne lipe otkovano je 2021., samo 6000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima. Tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Iako su kovanice od jedne lipe slabo ili nikako zastupljene, još uvijek ih je moguće nekako pronaći. Posebno trebate obratiti pažnju na kovanice iz 2019. i 2021. One s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 15 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je izrazito teško pronaći.
Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Onih s godinom 2021. otkovano je samo 6000, što je izrazito mala količina. Tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim kovanicama kuna i lipa koje se nalaze u optjecaju.
Kovanice od jedne lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. Važno je znati da kovanice iz 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od jedne lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od njih svakako treba izdvojiti izdanje iz 1996. jer se teže nalazi u odnosu na ostale godine.
Za kovanice od jedne lipe postoji i prigodno izdanje FAO i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće može pronaći, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.
Dvije lipe
I kovanice od dvije lipe slabo su zastupljene u optjecaju. Od onih s hrvatskim natpisom iz neparnih godina najmanje ih je izdano 2021., svega 4000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštane u optjecaj, nego su izdane samo u setovima.
Kod kovanica od dvije lipe posebnu pažnju treba obratiti na 2019. i 2021. Kovanice od dvije lipe s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 13 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je teško pronaći.
Kovanice od dvije lipe s latinskim natpisom (parne godine) nešto su rjeđe od onih s neparnim godinama. U većini slučajeva izdane su u emisijama od dva milijuna primjeraka godišnje. No 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj, već postoje samo u kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od dvije lipe imale su i svoje prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti, a iako su kovane u milijun primjeraka teže se pronalaze pa ju je dobro sačuvati, ako ju pronađete.
Pet lipa
Za razliku od jedne i dvije lipe, kovanice od pet lipa kovane su u puno više primjeraka. Lako ih je kompletirati, ali kod njih postoji problem što su presvučene mesingom koji vrlo brzo ružno oksidira pa je starija godišta teško pronaći u lijepo očuvanom stanju.
Nešto teže nalaze se godišta 1994., 1996, 2004. i 2022. Kovanice od pet lipa imaju i prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti, otkovano ih je 900.000 i ako ih uspijete pronaći zadržite ih, osobito ako su dobro očuvane.
Deset lipa
Kovanice od 10 lipa dosta se lako pronalaze. Jedini je problem pronaći starija izdanja dobre kvalitete. Teže se pronalazi i 2019. godište jer je jako mali broj kovanica tada pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima (parne godine) nešto su rjeđe. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996. i 1998.
Kovanica od 10 lipa dolazi i u prigodnom izdanju s Ujedinjenim narodima. Kovana je tek u 900.000 primjeraka i svakako je sačuvajte, osobito ako je u dobrom stanju i lijepo očuvana.
20 lipa
Kovanica od 20 lipa ima jako puno i zbog svog kovanja u dobrom su stanju. Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Za kovanice od 20 lipa postoji i prigodno FAO izdanje. Za razliku od drugih prigodnih kovanica, ova se poprilično lako pronalazi.
50 lipa
Kovanice od 50 lipa uglavnom je lako pronaći, godišta na koje trebate pripaziti su 1997., 1999. i 2021. pa njih sačuvajte.
Od kovanica od 50 lipa s latinskim natpisima (parne godine) treba izdvojiti godinu 1994. jer se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. dio njih dolazi sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro obratiti pažnju i na to.
Postoji i prigodno izdanje za Europsko nogometno prvenstvo kovano u 900.000 primjeraka, ali ovo posebno izdanje je nešto lakše pronaći od ostalih.
Jedna kuna
Kovanice od jedne kune česte su u optjecaju i lako ih je pronaći, međutim legura metala je takva da se brzo istroše pa je starija godišta teže pronaći u savršenom stanju.
Od kovanica od jedne kune s latinskim natpisima teže se pronalaze one iz 2000. i 2002. Postoje četiri prigodna izdanja ovih kovanica (Olimpijske igre u Atlanti, peta obljetnica kune, 10. obljetnica kune, 20. obljetnica kune), a česta su i lako se nalaze.
Dvije kune
Kovanice od dvije kune također su dobro zastupljene, a starija godišta teže je pronaći u očuvanom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021., za koje se čini da je teško doći do njega. Od kovanica s parnim godinama teže se pronalaze one iz 2002.
Postoji jedno prigodno izdanje – FAO. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.
Pet kuna
Kovanice od pet kuna lako su dostupne, ali ih je isto tako teže pronaći u savršenom stanju. Posebno obratite pažnju na 1997. i 2021. i svakako ih sačuvajte.
Od kovanica s latinskim natpisima (parne godine) najteže je pronaći one iz 2006. godine. Postoji prigodno izdanje ovih kovanica posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi, a malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.
25 kuna
Kovanice od 25 kuna nikad nisu zaživjele u optjecaju. Ipak, oduševile su kolekcionare i numizmatičar i uglavnom su oni ti koji su ih razgrabili. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih.
Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. s Pelješkim mostom, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
S obzirom na to da su kune i lipe još prisutne kod Hrvata, rijetka godišta nisu nešto posebno vrijedna. Ipak, situacija bi se nakon par godina od uvođenja eura mogla značajno promijeniti.
- U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama nastat će tek nakon što već nekoliko godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija 'za dobrim starim' kunama i lipama' - kaže numizmatičar Viščević.
Najbolje je spremiti one dobro očuvane primjerke jer takvi najviše vrijede. Najviše vrijede one koje niti nisu bile u optjecaju jer na sebi nemaju nikakvih oštećenja niti otisaka prstiju.
Detaljan pregled svih izdanja kuna i lipa po godinama pogledajte OVDJE.