Grad Zagreb na hlađenju štedi energente: 'To su preporuke za štednju Europske komisije'

Grad Zagreb odlučio je da se u četiri zgrade Gradske uprave temperatura hlađenja poveća s 22 na 25 Celzijevih stupnjeva, a uvodi i noćni režim hlađenja na čemu očekuju uštedu u količini utrošene energije od barem 20 posto .

Te mjere odgovor su na nepovoljnu situaciju s energentima i preporuke za mjere štednje Europske komisije, izjavila je Hini glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj.

U početnoj fazi na četiri zgrade koje su obuhvaćene prošlotjednom uputom očekuje se ušteda od barem 20 posto u količini energije, a uštedi bi trebao doprinijeti i noćni režim hlađenja po kojem se od 18 do pet sati ujutro klima jedinice pale samo ako temperatura pređe 35 Celzijevih stupnjeva.

No, najbolja mjera za dugoročno značajno smanjenje energije je energetska obnova objekata, ističe Živalj.

REAKCIJE NA SVE STRANE Dodik: 'Odluka Zagreba je neprihvatljiva i nije dobra za odnose Hrvatske i Srbije'

Podsjeća da je u Gradu Zagrebu završena energetska obnova 77 zgrada javne namjene, uključujući 36 vrtića, 18 osnovnih i četiri srednje škole.

Vrijednost obnove svih 77 zgrada po njezinim riječima iznosi 423 milijuna kuna, od čega je 154 milijuna kuna sufinancirano iz fondova Europske unije.

U tijeku je, ističe, energetska obnova još nekoliko zgrada, a uz to, u Gradu imaju spremno još 36 projekata za energetsku obnovu u sljedeće dvije godine, te čekaju poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti da bi ih prijavili.

Sunčane elektrane na postojećim zgradama novi izvor energije

S ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije uz promociju korištenja sunčeve energije, Grad Zagreb od 2022. do 2024. provodi i program integriranih sunčanih elektrana na zgradama javne i gospodarske namjene i obiteljskim kućama.

Izgradnjom sunčanih elektrana omogućit će se smanjenje režijskih troškova, stvaranje preduvjeta za dekarbonizaciju zgrada, ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva te smanjenje emisija stakleničkih plinova povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, pojašnjava Živalj.

Kaže da temeljne aktivnosti Programa uključuju koordiniranu pripremu i pokretanje projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana i osiguranje nepovratne financijske potpore za troškove pripreme projekata.

REAKCIJE IZ SRBIJE Srpska ministrica otkazala je posjet Zagrebu i poručila da se trebamo ugledati na njih...

U kontekstu Programa javnih objekata u vlasništvu Grada dosad je provedena analiza 567 objekata i u tijeku je finalizacija prvog seta od 150 projekata s kapacitetom većim od 10 megavati i investicijskim potencijalom od 75 milijuna kuna.

Živalj podsjeća i da je na sjednici Gradske skupštine u srpnju usvojen prijedlog zaključka gradonačelnika o osnivanju društva Zagrebački sunčani krovovi s ciljem brže operacionalizacije tog procesa, a prije par dana predstavljena je i aplikacija putem koje građani i poduzetnici mogu dobiti podatke o sunčanom potencijalu vlastitog krova te uštedi u slučaju da se odluče za sunčanu elektranu na krovu.