'Građani će imati bolju zaštitu bez povećanja participacija'

Nema nikakve privatizacije niti amerikanizacije hrvatskog zdravstva, poručio je ministar zdravlja Siniša Varga nakon sjednice Odbora za zdravstvo na kojoj je najavio da, unatoč neargumentiranim napadima, ne namjerava odustati od izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti te o zdravstvenom osiguranju. 

- Smatramo da treba sačuvati hrvatski model zdravstvenog sustava na koji svi imaju pravo, bili bogati, siromašni, stari ili mladi. Svi zaslužuju jednako kvalitetnu zdravstvenu skrb i mi to želimo očuvati na način da ne prenosimo nikakve financijske terete na pacijente. Dakle kvalitetna zdravstvena skrb bez ikakvih dodatnih troškova - rekao je Varga. 

Naveo je da je posljednjih 20 godina provedeno 17 sanacija zdravstvenog sustava ukupne vrijednosti 20 milijardi kuna. 

- Izlaskom HZZO-a iz riznice dali smo časnu pionirsku da nema dodatnih sanacija iz centralne države. Sustav zdravstva se sam financira i brine se o poslovanju bolnica, domova zdravlja, koncesionara, HZZO i nema potrebe za sanacijom iz centralne države - naveo je. 

Naveo je da je nešto slabiji rezultat poslovanja bolnica u ovoj godini rezultat privikavanja na novi model ugovaranja i pružanje usluga pacijentima u većem obimu i većoj kvaliteti što, kaže, traži vremensku prilagodbu. 

- Ta prilagodba je u Njemačkoj trajala pet godina, a mi to želimo ostvariti u šest mjeseci. Financijski pokazatelji za travanj i svibanj 2015. pokazuju da će sve bolnice poslovati pozitivno, uključujući i HZZO i neće generirati nove gubitke - ustvrdio je. 

Iako je Povjerenstvo za fiskalnu politiku prošlog tjedna spominjalo visoke dugove bolnica, tvrde da izdvajanje HZZO-a nije dovelo do željnih ciljeva te sumnjaju da će se ostvariti uz prijedlog Vladi da razmisli o povratku HZZO-u u riznicu, ministar je tu ocjenu samo čuo iz medija, ali nije vidio niti jedan dokument.

- Nisu se obratili ni Ministarstvu zdravlja niti HZZO-u za financijske pokazatelje iz prvog kvartala niti za dva posljednja mjeseca. Ne znam na temelju kojih pokazatelja su donijeli takav sud. U medijima se barata s brojkama koje su daleko od istine. Samo poslovanje bolnica i domova zdravlja su u skladno financijskom planu koji smo podastrli MMF- u, EK, Svjetskoj banci. Svi su oni naš financijski plan odobrili i rekli su da je dobar. Jedini rizik koji su naveli je u segmentu ne provođenje reformi, a to je da nismo krenuli u izmjene zakona koji je predmet rasprave - rekao je ministar. 

Na Odboru je ustvrdio da zakoni, čije se izmjene predlaže, donose bolju zdravstvenu zaštitu bez povećanja participacije, a u narednih pet godina osigurat će produljenje životnog vijeka za dvije godine. 

Pojasnio je da se predlaže niža participacija za preventivne preglede, a viša za prekomjerno nepotrebno dijagnosticiranje, ali ne više od sadašnje razine. 

- Participacijom želimo mijenjati navike pacijenata i usmjeriti ih na preventivne preglede - rekao je.