Iako nije zaživjela ideja Roberta Kopala, posebnog savjetnika premijera, praćenje lokacije mobitela zaraženih koronom, ponovno se takav oblik nadzora aktualizirao na sastanku europskih ministara
NIJEMCI JE UVODE, HRVATSKA ODVAGUJE
GPS za zaražene: Aplikacija bi mogla pratiti samo dobrovoljce
U naporima za kontrolom širenja korona virusa razmotrit ćemo i aplikaciju za praćenje kontakata zaraženih, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prije početka videokonferencije ministara unutarnjih poslova EU. Odmah se našao na valu kritika. Oporba se, doduše, do završetka pisanja ovog teksta, nije oglasila o tome iako se svojedobno protiv Kopalove ideje, koja se pojavila ne tako davno, bila digla na stražnje noge. Kritike, doduše anonimne, dolaze iz najveće oporbene stranke, SDP-a.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI: TIHA BUNA OPORBE ZBOG PRAĆENJA
Pokretanje videa...
01:18
- Sumnjam da će to proći, pogotovo sad kad vladajući kažu da ne mogu provesti elektroničko glasanje na parlamentarnim izborima. Nisu godinama digitalizirali javnu upravu, a sad bi se igrali IT stručnjaka. Ne ide to tako - govori nam sugovornik iz SDP-a.
Ideja nadzora mobitela ne mora biti fatalna, ali zvuči vrlo ružno, to prije što je ona samo dio paketa restriktivnih mjera kojima se, u ime nacionalne sigurnosti, ograničavaju prava. Takve su mjere smislene kod anonimnog praćenja mase mobitela, kad imate prirodnu nepogodu pa, recimo, želite utvrditi koliko se ljudi nakon potresa ili poplave smjestilo na neku lokaciju kako biste znali koliko trebate poslati pomoći, civilne zaštite, vatrogasaca, liječnika, šatora itd.
- Takvu su mjeru imali Izraelci, pa im ju je ukinuo ustavni sud dok nad njom ne uspostave parlamentarni nadzor. Inače, izvanredne mjere imaju više skrivenih zamki. Kad se jednom uvedu, to je prvo, teško se derogiraju - govori nam dobro upućen sugovornik. No čini se da Plenkovićeva vlada ipak, zasad, ne namjerava primijeniti spornu aplikaciju za nadzor mobitela.
Europska komisija će ocjenu o aplikaciji dati u lipnju
- Ma još ništa od toga, riječ je o razmjeni mišljenja. Većina zemalja EU ih ili ima ili razmatra uvođenje, a Europska komisija izradila je neke preporuke - rekao nam je sugovornik blizak ministru policije i napomenuo kako je Hrvatska rijetka zemlja u EU koje nisu uvele takav nadzor praćenja zaraženih virusom. Navodi da je ministar samo rekao što je dnevni red konferencije ministara EU, a o čemu, na kraju, zajednički odlučuju Vijeće i Komisija. Dodao je da su sve sjeverne države EU prihvatile aplikaciju za praćenje zaraženih, a Njemačka je uvodi tijekom idućih dana.
Komisija bi, kako doznajemo, konačnu ocjenu o aplikaciji trebala dati u lipnju. Još sredinom travnja njemački ministar zdravstva Jens Spahn rekao je da će aplikaciju za otkrivanje dolaska u kontakt sa zaraženima korona virusom Nijemci moći pohraniti na svoje pametne telefone i koristiti za tri do četiri tjedna. Riječ je o dobrovoljnom instaliranju aplikacije te su programeri, kako je napomenuo njemački ministar zdravstva, naporno radili na aplikaciji kako bi osigurali da su zaštitni standardi “savršeni koliko god je to moguće”.
Dakle, ako bi takva aplikacija zaživjela u Hrvatskoj, ona bi definitivno, kako nam kaže sugovornik blizak Vladi, bila dobrovoljna uz isključenje lokacije, kako je Europska komisija i objavila, da budu ispoštovana pravila Unije o zaštiti osobnih podataka.
Pravobraniteljica: Ograničenje prava na privatnost ne može biti bezuvjetno
- Europska komisija predložila je razvoj zajedničkog sustava aplikacija s ciljem suzbijanja epidemije i uistinu je u pitanju ograničenje prava na privatnost, no ono ne može biti bezuvjetno i neograničeno. O tome jasno govore i Ustav i međunarodno pravo, prema kojima svako ograničenje ljudskih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem, što znači da treba u najmanjoj mogućoj mjeri zadirati u prava, zatim mora biti utemeljeno na zakonu, ograničenog trajanja i nadzirano - poručila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Napomenula je kako je konkretnije preporuke nedavno dao i Europski odbor za zaštitu podataka, koji ističe da je potrebno postići ravnotežu između minimalnog uplitanja u privatni život građana i potrebe za prikupljanjem njihovih osobnih podataka u svrhu očuvanja javnog zdravlja.
- Prema njihovim preporukama se, između ostalog, ovakve aplikacije moraju koristiti samo uz dobrovoljni pristanak osobe, bez prisile ili uvjetovanja, ne smiju se prikupljati podaci o lokaciji, a podatke bi smjele prikupljati isključivo zdravstvene ustanove.
- Svakako očekujem da, ako je uistinu i planirana, ova mjera bude u javnoj raspravi, kao i da bude u skladu s Ustavom i međunarodnim pravnim okvirom zaštite ljudskih prava. Sve drugo narušilo bi povjerenje građana u institucije, a time i umanjilo napore suzbijanja ove epidemije, što, vjerujem, nitko ne želi - poručila je pučka pravobraniteljica.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije napominje kako je na temelju dostupnih izjava ministra Božinovića nemoguće zaključiti jesu li “aplikacije za praćenje kontakata” zakonite i zadiru li na nedopušten način u ljudska prava građana. Navodi da nije navedeno što se pod njima podrazumijeva niti koju one ulogu imaju u “sprečavanju širenja virusa”.
- Vrlo je važno da se u situaciji u kojoj je povjerenje građana ključno za suzbijanje epidemije ne uvode restrikcije koje to povjerenje, sasvim opravdano, dovode u pitanje, kao što je bio slučaj s nedavnim Vladinim prijedlogom o izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama, o kojem od Vlade tjednima nismo čuli ni riječ - kazala je Lalić.
Podsjetila je da je Centar za mirovne studije, s 40-ak organizacija, upozorio na njegovu opasnost i neopravdanost.
- Pravo na privatnost, što je Ustavom garantirano ljudsko pravo svakog od nas, može biti ograničeno radi zaštite zdravlja i života, ali na način na koji to predviđa Ustav RH, precizno definirano i isključivo u vrijeme trajanja opravdanosti takve mjere. Iznimno je važno u demokratskom društvu da se sva ograničenja ljudskih prava u ovoj izvanrednoj situaciji donose u skladu s Ustavom predviđenim procedurama, odnosno dvotrećinskom većinom saborskih zastupnika - kazala je Lalić.
Sedam država EU je koristi, 12 razmatra uvođenje
Napominje da je pitanje koliko uvođenje dodatnih mjera u situaciji u kojoj sami stručnjaci kažu da je epidemijska slika povoljna, a istodobno sam ministar tvrdi da je onih koji krše rješenja o samoizolaciji sve manje, može biti primjereno i opravdano.
- Nakon ovih najava ministra ostaje upitno na temelju čega Vlada donosi odluke, jer s jedne strane najavljuje pooštravanje mjera i kontrolu građana, a s druge šalje djecu u školu - zaključila je Lalić.
I ministar je na konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite istaknuo kako je kod praćenja kontakata korona virusom zaraženih osoba riječ o epidemiološkoj mjeri koja bi funkcionirala na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštovanje privatnosti i GDPR-a (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka).
- Takva rješenje ima sedam ili osam država članica Europske unije, a 12 država članica najavilo je pripremno puštanje u rad takve aplikacije, koju svi vide kao mogućnost kojom bi se spriječila ili umanjila brzina širenja zaraze u drugom valu, koji bi mogao doći na jesen - pojasnio je.
Dodao je i da inspektori Državnog inspektorata nakon popuštanja mjera posebno prate fizičku udaljenost između ljudi, dezinficiranje prostora i korištenje zaštitne opreme.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
