Gotovo 50 posto učenika lani je prošlo s peticom, no 1. razred srednje palo ih je čak 900

U prošloj školskoj godini u osnovnim i srednjim školama bilo je 457.919 učenika. Njih 49,22 posto (223.714) prošlo je s odličnim uspjehom, a 18,38 posto ih je prošlo s 5,0, pokazuju novoobjavljeni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja na aplikaciji ŠeR - Školski e-Rudnik. 

Prosječni opći uspjeh svih učenika je 4,33, a ta ocjena je za osnovnoškolce 4,5 (odličnim je prošlo 60,12 posto osnovaca), a za srednjoškolce 3,98. Među osnovcima, njih 26,58 posto prošlo je s 5,0.

S odličnim je prošlo 26,78 posto srednjoškolaca, a među gimnazijalcima je odličan uspjeh imalo 44,81 posto.   

Manje odlikaša nego godinu prije

Poplava odličnih ocjena posebno je bila vidljiva u Zagrebu pri upisu srednjih škola. Gimnazije nisu mogli upisati učenici koji su imali prosjek manji od 4,6, a najboljih šest u najvećem broju su upisali učenici s prosjekom 5,0 u zadnja četiri razreda osnovne škole, pa i dodatnim bodovima po nekoliko kriterija.

Godinu prije, koju su obilježili štrajk i opća online nastava zbog lockdowna, bilo je nešto više odlikaša, 52,59 posto. No i učenika je bilo nešto više, 460,692.

Vrlo dobrim uspjehom godinu je završilo 36,23 posto učenika, odnosno njih 164,682.

Godinu je 'palo' 129 prvašića osnovaca

Razred u prošloj školskoj godini, 2020./2021. nije prošlo 3309 učenika, što je manje od 1 posto svih učenika. Prvi razred osnovne škole nije uspjelo proći 129 učenika, a najviše nedovoljnih učenika je bilo u 1. srednje - njih čak 900. Godinu ranije tih je učenika bilo 395, što znači da je za gotovo dvije trećine narastao broj učenika koji nisu uspjeli savladati program 1. razreda srednje škole. To su učenici koji su osmi razred završili u godini štrajka i lockdowna. Od tog broja, 819 učenika pohađa dvogodišnje, trogodišnje i četverogodišnje strukovne škole.

Učenika koji nisu "prošli" razred bilo je više nego dvostruko nego prethodne godine. Tad je negativan uspjeh imalo 1196 učenika. U školskoj godini 2018./2019. brojke su bile sličnije lanjskoj, kad je 3626 učenika "palo" razred.

Zanimljivo je pogledati i grafički prikaz ocjena:

Prolaz odličnim uspjehom naglo pada u sedmom razredu osnovne, u osmom ponovo raste, a potom u prvom srednje ozbiljno 'pada', te se ne popravlja puno do kraja srednje. Pritom je značajna i usporedba prosjeka učenika u četvrtom i petom osnovne. Dok njih 71,18 posto četvrti razred prošlo s odličnim, peticu na kraju petog razreda postiglo je 46,76 posto učenika. 

Vrlo su slične oscilacije ocjena i u prethodnim godinama. Očito je da su učenicima najteži prelasci iz razredne u predmetnu nastavu, u više razrede osnovne kad dobivaju predmete poput kemije, fizike, biologije, te prelazak u srednju školu, kad se vrlo brzo i značajno ispuhuje odličan uspjeh iz osnovne.

'Opći uspjeh treba ukinuti'

- Postoji rješenje od 2016, u sklopu cjelovite kurikularne reforme, neke su stvari napravljene koje bi mogle riješiti neke stvari - problem inflacije i nerealnih ocjena. Krajnje je vrijeme da se one primijene. Što bi trebalo prvo napraviti – opći uspjeh treba ukinuti kao prosjek zaključne ocjene jer on ne znači ništa, ne govori ništa ni o učeniku ni o tome u čemu je učenik dobar, logički i matematički je neopravdan - komentirao je za N1 televiziju Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.

Više izostanaka nego godinu ranije

Izostanaka je bilo za dva milijuna više nego godinu ranije. Ukupno je bilo 25,154,659 izostanaka, 24,522,984 opravdanih, te 631,675 neopravdanih. Godinu ranije, podsjetimo, bilo je 23,082,415 izostanaka. Ipak, u predpandemijskoj godini bilo je čak 30,793,405 izostanaka.

Za osnovce je zabilježeno 15,718,254 izostanka, a za srednjoškolce 9,658,459 izostanaka.