Kijev bijesan na Muska zbog sabotaže Ukrajinskog napada

Zelenski: Naši saveznici su stali s uvođenjem sankcija Rusiji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da su saveznici njegove zemlje stali sa sankcijama Rusiji i pozvao je na obnovu napora za uvođenje daljnjih kaznenih mjera Moskvi.

On je priznao da Rusija usporava ukrajinsku protuofenzivu, okrivljujući "sporost" zapadnih isporuka oružja, te je pozvao na isporuku oružja dugog dometa Kijevu, kao i nove sankcije protiv Moskve.

Ukrajinski predsjednik također je naglasio da je vrijeme protiv Ukrajine, pri čemu Rusija računa na pobjedu republikanaca na predsjedničkim izborima 2024. kako bi oslabila američku potporu Kijevu.

"U ovom trenutku vidimo predugu stanku naših partnera u smislu sankcija", rekao je u svom večernjem video obraćanju. "I vrlo aktivne ruske pokušaje izbjegavanja sankcija."

Zelenskij je rekao da bi se pritisak na Moskvu trebao usredotočiti na energetski sektor Rusije, njezin pristup mikroelektronici i financijski sektor.

"Tri su prioriteta: daljnje sankcije protiv ruskog energetskog sektora, stvarna ograničenja opskrbe čipova i mikroelektronike koji idu teroristima i nastavak blokade ruskog financijskog sektora", rekao je.

"Ofenziva svjetskih sankcija mora se nastaviti."

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko ranije je rekao da je Ukrajina odbacila svaku sugestiju o ublažavanju sankcija protiv Rusije u sklopu napora da se obnovi sporazum koji podržava UN o prijevozu žitarica preko Crnog mora.

"Ublažavanje dijela režima sankcija protiv Rusije u zamjenu za obnovu sporazuma o žitu bila bi pobjeda ruske prehrambene ucjene i poziv Moskvi na nove valove ucjena", napisao je Nikolenko na Facebooku. 

Musk odbio zahtjev Ukrajine da koristi Starlink u napadu na Krim

Elon Musk rekao je da je prošle godine odbio zahtjev Ukrajine da aktivira svoju satelitsku mrežu Starlink u krimskom lučkom gradu Sevastopolju kako bi pomogao u napadu na rusku flotu ondje.

Musk je to objavio na svojoj platformi X nakon što je CNN citirao izvadak iz njegove nove biografije u kojem se otkriva da je prošle godine naredio da se Starlink isključi u blizini krimske obale kako bi omeo tajni ukrajinski napad.

Musk je u objavi na X-u, bivšem Twitteru, rekao da nije imao izbora nego odbiti hitni zahtjev Ukrajine da "aktivira Starlink sve do Sevastopolja". Nije otkrio datum zahtjeva, a ne navodi se ni u izvatku iz biografije.

"Očita namjera bila je da se potopi većinu usidrene ruske flote", napisao je. "Da sam pristao na njihov zahtjev, SpaceX bi tada bio izravno suučesnik u velikom činu rata i eskalaciji sukoba". 

Po CNN-u, nova biografija Waltera Isaacsona "Elon Musk", koja će biti objavljena u utorak, otkriva da su ukrajinski podvodni dronovi s eksplozivom, kada su se prošle godine približili ruskoj floti, "izgubili veze i bezopasno se nasukali na obali".

Objašnjava da se Musk bojao da će Rusija odgovoriti na ukrajinski napad nuklearnim oružjem odnosno da bi to bio "mini-Pearl Harbor".

SpaceX osigurava internet Ukrajini svojom mrežom od više od 4000 satelita od početka rata u veljači 2022. godine. 

Rusija oštro upozorila Armeniju zbog neprijateljskih poteza

Rusija je u petak pozvala na razgovor armenskog veleposlanika kako bi mu izrazila "oštar" prosvjed zbog niza "neprijateljskih koraka" armenske vlade, što je novi znak napetosti između Moskve i te male bivše sovjetske republike u regiji koju Rusija smatra svojim dvorištem.

U priopćenju, rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je kao te korake odluke Jerevana da pristupi Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), da bude domaćin vojnih vježbi sa SAD-om i posjet Ukrajini supruge armenskog premijera kako bi dostavila humanitarnu pomoć.

Ministarstvo je priopćilo da je "oštro" prosvjedovalo veleposlaniku Vagharšaku Harutjunjanu, kao i da se potužilo na "uvredljive izjave" koje je navodno dao Alen Simonjan, predsjednik Armenske nacionalne skupštine, o glasnogovornici ruskog ministarstva Mariji Zaharovoj.

Armenija, koja je domaćin ruske vojne baze i gotovo o cijelosti ovisi o Rusiji kad je riječ o opskrbi oružjem, zadnjih mjeseci jako se žalila što ruske mirovne snage nisu okončale azerbejdžansku blokadu opskrbe Nagorno-Karabaha, armenske enklave u Azerbajdžanu.

Također otvoreno preispituje treba li ostati u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza šest bivših sovjetskih republika na čelu sa Rusijom.

Premijer Nikol Pašinjan rekao je u intervjuu objavljenom u nedjelju da je armenska politika isključivog oslanjanja na Rusiju kao jamca njezine sigurnosti strateška pogreška.

Rekao je da Moskva, ometena ratom s Ukrajinom, ne može ispuniti svoje obveze i da smanjuje svoju ulogu na južnom Kavkatu.

Moskva je na to odgovorila inzistirajući da namjerava ostati glavni jamac sigurnosti na Kavkazu, koji uključuje i Azerbajždan te Gruziju.

Armenija i Azerbajdžan međusobno su se u četvrtak optužili da su premjestili vojnike bliže zajedničkoj granici u svjetlu jačanja napetosti oko budućnosti Nagorno-Karabaha.

Vanjskopolitički savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva rekao je Reutersu da je njegova zemlja spremna dopustiti dostavu pomoći Crvenog križa iz Armenije u Nagorno-Karabah ako se istodobno pusti pomoć Crvenog polumjeseca iz Azerbajdžana. 

ICC je u ožujku izdao uhidbeni nalog za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog ratnih zločina u Ukrajini. Rusija priznaje  da čini ratne zločine u Ukrajini i ne priznaje ICC.

CIA poziva ruske dužnosnike da kažu istinu o sustavu

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA), koja pokušava regrutirati više Rusa za špijune, objavila je video koji cilja moskovske dužnosnike, pozivajući ih da kažu istinu o sustavu za koji tvrdi da je prožet lažljivim ulizicama.

Direktor CIA-e William Burns rekao je u srpnju da je nezadovoljstvo među dijelom Rusa zbog rata u Ukrajini stvorilo rijetku mogućnost da se regrutiraju špijuni, te da je CIA neće propustiti.

Agencija je na društvenim mrežama objavila video na ruskom pod naslovom "Zašto sam stupio u kontakt s CIA-om - radi sebe". Snimka prikazuje osobu koja bi trebala predstavljati ruskog dužnosnika kako hoda po snijegom prekrivenom nekom ruskom gradu.

- Svima sam uporno govorio da je beskrupulozno iskrivljavati istinu u izvješćima, ali oni koji su napredovali u činovima bili su oni koji su upravo to učinili - kaže popratni glas na ruskom.

- Prije sam vjerovao da istina ima neku vrijednost - nastavlja glas dok video dalje prikazuje kako osoba koja glumi ruskog dužnosnika ulazi u zgradu ruske vlade i pokazuje svoju propusnicu iznad dvoglavog ruskog orla.

- Ovi oko vas možda ne žele čuti istinu. Ali mi želimo - zaključuje glas prije detalja o načinima kontaktiranja CIA-e, čije je sjedište u Langleyju u Virginiji.

- Integritet se nagrađuje - dodaje.

Zapadnim špijunima iznimno je pak teško djelovati u Moskvi te su u sovjetsko doba razvili "Moskovska pravila" koja su ažurirana za modernu Rusiju.

Putin, bivši KGB-ov špijun koji je služio u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, vratio je dio moći nekadašnjih sovjetskih obavještajnih agencija iako CIA kaže da je šef Kremlja bio loše informiran o stvarnoj situaciji u Ukrajini prije svoje odluke da izvrši invaziju.

Ukrajina odbila nastojanja Vatikana da posreduje u ratu

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak odbacio je petak napore Katoličke Crkve koji imaju za cilj posredovanje između Ukrajine i Rusije, kazavši da je papa Franjo "proruski" orijentiran, u izjavi za televizijsku postaju 24.

Vatikan mjesecima pokušava pokrenuti pregovore između dviju zemalja uz pomoć posebnog savjetnika.

Podoljak je govorio o Papinom video obraćanju mladim Rusima potkraj kolovoza u kojem je spomenuo "veliku Majku Rusiju" i bivše ruske careve Petra Velikog i Katarinu II., što je po nekim promatračima izgledalo kao veličanje rusko imperijalizma.

- Nema smisla govoriti o posredniku u ime rimskog Pape kada on zauzima prorusko stajalište koje je svima jasno - rekao je Podoljak.

Rekao je da to ima "jako negativan" učinak na rat i dodao:

- Od Vatikana ne dobivam pravednu ocjenu ovog rata i model ponašanja.

Vatikan je imenovao kardinala Mattea Zuppija posebnim izaslanikom za rat u Ukrajini. On je posjetio i Kijev i Moskvu. 

Papa Franjo opetovano poziva na mirno rješenje rata u javnim istupima. No Rusiju ne pritom označava agresorom zbog čega ga Ukrajina kritizira.