Glavina: Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti nikome se ništa ne zabranjuje

"Nikome se ovim prijedlozima zakona apsolutno ne zabranjuje ništa. Samo uvodimo jedan drugačiji način klasifikacije i tretiranja", rekao je Glavina.

Pojasnio je da se 'domaćinom' definira pružatelj usluga u domaćinstvu koji ima registrirane smještajne kapacitete na području jedinice regionalne i područne samouprave u kojoj ima prijavljeno svoje boravište tj. na području županije. Oni, pak, koji žive na jednom kraju države, a pružaju uslugu u drugom se bave iznajmljivanjem. No, istaknuo je, ni to se ne zabranjuje. Time je odgovorio na upit HDZ-ovog Josipa Borića da pojasni pojam domaćina, koji se uvodi prvi put u zakon te brani li se izmjenama zakona bilo kome iznajmljivanje.

Ministar turizma i sporta je na upit HDZ-ovog Ante Babića vezano uz istek privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih odgovorio da ima oko 15.000 privremenih rješenja, a koji bi po važećem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti prestali vrijediti sa 31. prosinca. Sada se taj rok produžuje do najdulje do 31. prosinca 2026., pri čemu se od 1. siječnja 2025. više neće moći podnositi novi zahtjevi za izdavanjem privremenih rješenja. "Ukoliko ne bi donijeli odluke, doslovno bi 15.000 objekata - od toga jedan veliki dio malih privatnih iznajmljivača -preko noći izgubilo rješenje i više ne bi mogli pružati uslugu", dodao je.   

CIJENE U SEZONI Hrvatska je skuplja 52 posto od Albanije: 'Glavni motiv gostiju je omjer kvalitete i cijene'

Glavina je pojasnio da su izmjene zakona usmjerene na rješavanje tri ključne problematike - rokove važenja privremenih rješenja za obavljanje djelatnosti, definiranje pojma 'domaćina' kako bi se pozicionirao i zaštitio pravi obiteljski smještaj u turizmu i odvojio od svih ostalih iznajmljivača u kratkoročnom najmu te usklađivanje s krovnim Zakonom o turizmu. 

Osim toga, iznajmljivači koji kratkoročno iznajmljuju stanove turistima u višestambenoj i stambeno- poslovnoj zgradi trebat će dobiti pisanu suglasnost suvlasnika kao uvjet za izdavanje rješenja. Postojeći iznajmljivači su tu suglasnost dužni pribaviti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu izmjena tog zakona, koje bi trebale stupiti na snagu s 1. siječnjem.

Marin Živković (Možemo!) usprotivio se hitnom donošenju zakona jer, kako je rekao, država to predlaže kako bi pružatelji usluga u objektima koji su i dalje nelegalni mogli nastaviti provoditi ugostiteljsku djelatnost jer bi, u protivnom, došlo do velikih poremećaja u gospodarstvu. "Nije samo da je Hrvatska postala meka bespravne gradnje, nego smo došli do toga da država obrazlaže da je legalizacija takvih objekata ključ stabilnosti", upozorio je.

Viktorija Knežević (Centar) najspornijom točkom smatra obavezu svim postojećim iznajmljivačima da u roku od pet godina prikupe potpise 66 posto suvlasnika kako bi mogli nastaviti iznajmljivati. Smatra kako to nije u skladu sa Ustavom i krši načelo jednakosti.

Zastupnici su u kratkoj raspravi prije toga raspravili konačni prijedlog izmjena Zakona o državnoj izmjeri i katastru kojima se želi osigurati suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije koji će u konačnici pridonijeti povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, poticati i ubrzati procese ulaganja te poboljšati funkcioniranje tržišta nekretnina.