Glavak: Na HRT-u sastavljaju popise podobnih i nepodobnih

Već tradicionalno dio zastupnika na početku rada Sabora tražio je stanku. Nezavisni Damir Kajin koji je u pet minuta progovorio o pet tema natjerao je predsjednika Sabora Josipa Leku na reakciju.

- Očito ste izgubili maštu i ideju pa ste na tzv. konferenciji za novinare spominjali pet tema. Predlažem vam da sljedeći put temu naslovite "Zašto je australska muha izgubila evolucijski krila" - poručio mu je Leko. 

Kajin mu je uzvratio da samo maštoviti ljudi mogu u pet minuta izreći pet tema pa je predsjedniku Sabora predložio da bude maštovitiji u davanju odgovora.

Tema saborske stanke bio je HRT. Sunčana Glavak (HDZ) upitala je vladajuću većinu zašto tri mjeseca ovo javno poduzeće nema jedini kontrolni mehanizam za nadzor zakonitosti i financijskog poslovanja HRT-a. Zanima je bi li Vlada jednako ignorirala imenovanje navedenog kontrolnog tijela u nekom drugom javnom poduzeću poput HEP-a. 

- Koja to država si dozvoljava da tri mjeseca nema nadzorni odbor u tvrtki u kojoj radi gotovo tri tisuće zaposlenih? Kome to u međuvremenu, navodi na javnom servisu se dijele i daju otkazi, sastavljaju se liste tko može ući, a tko ne te tko je podoban, a tko nije, rekla je HDZ-ovka.

- Transparentnost je ostala samo zapisana na papiru, jer on može svašta podnijeti, ali građani ne mogu. Oni uredno plaćaju nemalu pristojbu koja im je zakonska obveza i upravo zbog njih mi smo dužni razriješiti ovu situaciju. Apeliram da vi u čijim je rukama većina, razriješite situaciju, izaberete nadzorni odbor i ne dovodite u sumnju zakonitost rada jer na ovakav način upravo to činite. Ne vjerujemo da je ovo slučajno - zaključila je Glavak. 

Milorad Pupovac (SDSS) s Glavak se složio da je stanje na HRT-u problematično, ali dugo vremena te da bi o toj temi zastupnici morali ozbiljno razgovarati, a ne to koristiti kao sredstvo za pritisak da stanje bude gore nego što jeste. Ustvrdio je da se na HRT ali i na druge medije vrši pritisak izvana. Ako je točno da pritisak dolazi iz jedne sredine te da se prijeti medijskim kućama i urednicima, onda je poručuje Pupovac puno veći problem nego pitanje Nadzornog odbora HRT-a. Umjesto da se borimo protiv korupcije mi se borimo protiv imaginarnih aktera za lustraciju, ustvrdio je. 

- Sve ozbiljniji trend pritisaka na medije u Hrvatskoj i ograničavanje slobode medija, ne više kao što se to govorilo iz centara moći Vlade prema pravosuđu nego sada iz centara druge moći koji nisu vladini. Ako se pokaže da ima više indicija i dokaza za takve postupke onda ćemo u Saboru doista morati otvoriti raspravu o tome jer je očuvanje postignute sloboda medija elementarna pretpostavka za bilo koji demokratski proces. Pritisci i prijetnje kao pretpostavka za dolaženje na vlast je apsolutno nedopustivo i pripada nedemokratskim manirama - zaključio je SDSS-ovac.

Nakon stanke zastupnici su glasali o raspravljenim točkama dnevnog reda. Prihvaćeno je izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti u prošloj godini, kao i izvješće o radu Državnih odvjetništava. Uz izvješće DORH-a prihvaćen je i zaključak SDSS-a da se u rebalansu ovogodišnjeg proračuna osigura dodatni novac za rad DORH-a, i da se to predvidi i u proračunu za iduću godinu. 

Sabor je izmijenio Zakona o obrani kojima se uređuje način donošenja odluka kod uporabe Oružanih snaga, kao i njihova uporaba u integriranom savezničkom sustavu nadzora i zaštite zračnog prostora. Prihvaćene su i izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama. Nakon glasovanja rad su nastavili raspravom o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama. 

Minuta šutnje za Stjepana Radića

Saborski zastupnici na početku zasjedanja minutom šutnje odali su počast Stjepanu Radiću i lipanjskim žrtvama, koji njima u spomen Sabor obilježava 20. lipnja. Predsjednik Sabora Josip Leko prisjetio se samog događaja 1928. godine kada je u beogradskoj Skupštini radikal Puniša Račić ubio zastupnike Hrvatske seljačke stranke Đuru Basaričeka i Pavla Radića, a ranio Ivana Pernara, Ivana Granđu i Stjepana Radića, koji je kasnije preminuo od posljedica ranjavanja. 

Leko je podsjetio da je Stjepan Radić još za života postao jednom od najuglednijih i najpopularnijih osoba na hrvatskoj političkoj sceni, beskompromisno promičući demokratske i republikanske zamisli. Napomenuo je da ga politički progon i zatvaranja nisu pokolebale da ostane vjeran svojoj ideji političke emancipacije Hrvatske. Podsjetio je da je Radić nakon atentata tražio raspuštanje Narodne skupštine, nove izbore i reviziju Vidovdanskog ustava.

- Hrvatski narod prošao je trnovit put od ideje do života u slobodi u svojoj neovisnoj državi, stoga je obilježavanje 20. lipnja prigoda da kroz povijesna sjećanja današnjim i budućim generacijama ukažemo na one prijelomne točke u povijesti koje su uvelike odredile daljnju sudbinu hrvatskog naroda i Hrvatske države - rekao je Leko. 

Prisjetio se i danas aktualnih riječi Stjepana Radića: "Vladati znači učiniti da narod nigdje i nikada ne bude gladan, da narod bude zadovoljan. Vladati znači, dakle, u prvom redu čuvati narod od bijede... Svaki naš čovjek treba da znade da nama sloboda ne smije biti samo gospodska parada, nego da nam ona upravo nameće veliku odgovornost i veliku brigu, najprije i najviše za narodnu prehranu. 

Kad je do sada u tom bilo zlo, rekli smo, 'kriv je Mađar, krive su centrale, kriv je sistem ove Monarhije. Sada ćemo, visoki državni sabore, za svaku oskudicu biti krivi mi sami. Suverenost ne znači samo slobodu nego i ogromnu odgovornost'".