Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pojasnio da ako poslodavac ima smanjen opseg posla može skratit radno vrijeme radnicima, ali da istodobno ne smanjuje njihov broj niti plaću
ZA SPAS GOSPODARSTVA
"Glas poduzetnika" predlaže zamrzavanje kredita i leasinga
Udruga "Glas poduzetnika" izvijestila je u utorak da je HNB-u, HUB-u i HAMAG-BICRO-u predložila zamrzavanja kredita i leasinga klijentima kojima je to potrebno, pri čemu između ostalog predlaže da se otpisane kamate bankama priznaju kao porezna olakšica.
Konkretni prijedlog udruge počiva na modelu "3+3+3+3" mjeseca, kojim bi banke i leasing kuće svaki slučaj uvođenja moratorija te zamrzavanja i leasinga kredita trebale sagledavati pojedinačno, ovisno o industriji u kojoj se određeni poduzetnik nalazi te mogućnostima da u sljedećem razdoblju ostvaruje prihode.
"Kako bi banke i leasing kuće imale priliku pratiti i eventualno korigirati uvjete za svakog pojedinog korisnika, Udruga predlaže da se otpis odobrava po modelu 3+3+3+3 mjeseca i to bez naknada i dodatnih troškova, a s maksimalnom kamatnom stopom od 0,5 do jedan posto, umjesto jednokratno na 12 mjeseci po ugovorenoj kamatnoj stopi", stoji u priopćenju.
Predlažu i opciju produljenja do kraja rujna 2021. godine, čime bi se obuhvatila i slijedeća turistička sezona.
"Naravno, ako banke izađu korisnicima u susret, potrebno je osigurati da i drugi vjerovnici također izađu u susret korisnicima na sličan način", kažu iz Glasa poduzetnika.
Uvođenje helpdeska, otpisane kamate kao porezna olakšica
Prijedlozi uključuju i potrebne aktivnosti od strane Ministarstva financija, koje bi omogućile bankama da kamata, koju temeljem iskazane solidarnosti u ovoj situaciji otpišu za ovo razdoblje, bude priznata kao porezna olakšica.
"Na ovaj način ostvarit će se "win-win" situacija za sve uključene strane, jer će banke tako puno lakše prihvatiti otpis dijela kamata onima koji trenutno ne rade i ne mogu plaćati za ovo razdoblje, dok se istovremeno neće kreirati dodatni udar na likvidnost sustava";ocjenjuju iz Glasa poduzetnika.
Što se tiče leasing kuća, u slučaju raskida leasing ugovora i povratka financiranog objekta leasing kući, potrebno je omogućiti i povrat PDV-a za preostalu vrijednost koji je već uplaćen državi, kako bi leasing kuće osigurale dodatnu likvidnost i tako mogle preuzeti dodatni rizik, kažu iz udruge, dodajući da država treba regulirati da korisnici kredita i leasinga za ove promjene ne budu dodatno opterećeni troškovima solemnizacije.
Predlažu i kreiranje ciljanog i funkcionalnog helpdeska, a unutar Financijske agencije (Fina) i postojeće integrirane platforme za kredite za likvidnost i refinanciranje koja uključuje sve banke, preko kojeg bi se otvorila mogućnost da kredit za koji neka banka ne može napraviti otpis kamate i reprogram preuzme druga banka koja to želi i može.
Sugeriraju i da se u okviru predloženog helpdeska uključe i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i HAMAG-BICRO, s dodatnim raspoloživim sredstvima, sukladno mogućnostima, te ponude reprogram s uvjetima koji sada postoje za COVID-19 kredite, odnosno konkretno s 12 mjeseci počeka i kamatnom stopom od 0,25 posto.
Iz Glasa poduzetnika smatraju da je predloženim mjerama moguće stvoriti temelje da se teret krize ravnomjernije rasporedi te da nije potrebno posezati za mjerama poput donošenja zakona po kojem bi banke morale otpisivati kamatu, jer bi tada, ocjenjuju, sav trošak ponovo bio prebačen na sve porezne obveznike.
HNB putem redovite operacije bankama plasirao 1,32 milijarde kuna
Hrvatska narodna banka (HNB) u utorak je putem redovne operacije na otvorenom tržištu bankama plasirala 1,32 milijarde kuna na rok od tjedna dana, uz kamatnu stopu od 0,05 posto, isto kao i na četiri zadnje aukciji.
Kroz redovne operacije HNB bankama nudi dodatnu likvidnost na tjedan dana, a današnji je iznos za 200 milijuna kuna manji nego prošli tjedna, kada su banke zatražile i dobile 1,52 milijarde kuna.
Naime, središnja je banka prošli tjedan, 6. travnja bankama kroz redovnu operaciju plasirala 1,52 milijarde kuna, također po kamatnoj stopi od 0,05 posto, a taj iznos kratkoročnog kredita dospijeva u srijedu, 15. travnja.
Na današnju su, pak, redovnu tjednu aukciju pristigli zahtjevi banaka u iznosu od 1,32 milijarde kuna, a HNB ih je sve prihvatio. Datum namire je srijeda, 15. travnja, a datum dospijeća idući tjedan, 22. travnja.
Redovne operacije jedna su od mjera povećanja likvidnosti bankovnog sustava, a koje središnja banka poduzima s ciljem održavanja stabilnosti tečaja i financijske stabilnosti u tijeku krize izazvane epidemijom koronavirusa u Republici Hrvatskoj.
Tako je sredinom ožujka, 16. ožujka HNB proveo strukturnu operaciju na otvorenom tržištu, na kojoj je bankama plasirao 3,8 milijardi kuna na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, što je najveći iznos dosada plasiran na strukturnim operacijama.
HNB je 16. ožujka ponovo počeo provoditi i redovite tjedne operacije, a iznosi su se pritom kretali od 350 milijuna kuna (početkom travnja) do najviših 1,52 milijarde kuna na prošlotjednoj aukciji. Kamatna stopa na redovnoj operaciji sredinom ožujka bila je 0,30 posto godišnje, no već je na aukciji održanoj tjedan dana kasnije, 23. ožujka kamatna stopa na te kratkoročne plasmane pala na 0,05 posto i od tada se zadržala na toj razini.
Uz strukturnu i redovne operacije na otvorenom tržištu, središnja je banka proteklih tjedana poduzela i druge mjere povećanja likvidnosti bankovnog sustava.
Tako je sredinom ožujka putem dvije aukcije otkupila državne obveznice u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je bio prvi put da je središnja banka djelovala na taj način.
Također je u drugoj polovici ožujka (23. ožujka) HNB smanjio stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna.
Kako bi očuvala stabilnost tečaja, središnja je banka u ožujku održala i pet deviznih intervencija, u kojima je bankama prodala ukupno gotovo 2,25 milijardi eura.
Osim toga, HNB je od 19. do 30. ožujka sedam puta prodao devize izravno poslovnim bankama izvan aukcije u ukupnom iznosu od 282 milijuna eura, objavila je središnja banka u svom redovnom mjesečnom biltenu objavljenom krajem prošlog tjedna.
SDP predlaže novi paket zakona za pomoć gospodarstvu
SDP je u utorak predložio novi paket zakona u svrhu očuvanja radnih mjesta kroz skraćivanje radnog vremena uz punu plaću, transparentnost dodjele potpora poslodavcima te da oni koji primaju potpore ne mogu isplaćivati dobit, nagrade, bonuse i stimulacije.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pojasnio da ako poslodavac ima smanjen opseg posla može skratit radno vrijeme radnicima, ali da istodobno ne smanjuje njihov broj niti plaću, a razliku do pune plaće bi mu nadoknadila država iz europskog programa SURE, a najviše do iznosa minimalne plaće od 3250 kuna.
Naglasio je da inzistiraju na transparentnosti dodijeljenih potpora od 4000 kuna, jer se ne smiju dopustiti da ih poslodavci zlorabe, odnosno da ju primaju, a ne isplaćuju radnicima. Poslodavac koji koristi potporu ne smije isplaćivati dobit, nagrade, bonuse i stimulacije, poručio je Bernardić na konferenciji za novinare.
Zatražio je od predsjednika Sabora da SDP-ov zakonski prijedlog o moratoriju na otplatu kredita stavi u petak na glasovanje.
Predsjednik SDP-ovog gospodarskog savjeta Josip Tica rekao je kako je temeljna namjera predloženog zakona o skraćivanju radnog vremena da, s obzirom na smanjenu potrebu za radnicima, omogući fleksibilizacija radnog zakonodavstva. To dovodi do smanjenih primanja radnika zbog manjeg broj radnih sati pa SDP predlaže da se ta razlika kompenzira od strane države kroz program EU SURE.
Neprihvatljivim i nedopustivim je ocijenio da pojedine banke omogućuju moratorij na otplatu kredita uz plaćanje dodatnih troškova koji premašuju polovinu mjesečne ratu kredita.
Smatramo kako je izuzetno važno vezati pomoć poslodavcima sa njihovom obvezom da zadrži radnike na radnom mjestu i nakon prestanka mjera, istaknuo je Tica. U situaciji kada se pomaže gospodarstvu i poduzetnicima nužno je da serdstva budu upotrijebljena kako bi što veći broj zaposlenih zadržao radna mjesta i kako bi se što više potaknula ekonomija. Upumpavanje novca koje neće rezultirati poticajem gospodarstvu i spašavanju radnih mjesta je besmisleno, ocijenio je Tica. Stoga inzistiramo da se poticaji povežu sa obvezama poslodavaca, dodao je. Drži kako je dosta važno da oni koji imaju problem s likvidnošću u realno sektoru da se obvežu kako neće istodobno koristiti mjere Vlade i isplaćivati dobit vlasnicima poduzeća. Važna je i transparentnost mjera kako bi se znalo koji poslovni subjekt koje mjere koristi i u kojem iznosu, kako bi se osiguralo da Vladine mjere i novac došli do krajnjih korisnika, odnosno radnika. Transparetnost se može osigurati kroz listu poduzeća koje koriste potpore i provjeru jesu li korištena kako bi se isplatile plaće ili je došlo do nekih poremećaja, rekao je Tica.
U vezi najavljene moguće relaksacije mjera vezanih uz pandemiju koronavirusa Bernardić je kategorički poručio kako ona ne dolazi u obzir. "Volio bih vidjeti tog hrabrog političara koji će na sebe preuzeti odgovornost da predloži relaksaciju mjera, a koji će kasnije nositi na duši one ljude koji će, nažalost, zbog virusa preminuti", rekao je Bernnardić.
Vezano uz služenje uskrsne mise u Sirobuji kod Splita unatoč zabrani javnih okupljanja, Bernardić je rekao kako je bilo potpuno neprimjereno služiti misu, ali i odobriti procesiju na Hvaru.
Ako je papa Franjo mogao služiti liturgiju u praznoj bazilici, onda to pravilo može vrijediti i za sve ostale u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Jednom kada napravite iznimku i odobrite nekima da mogu odstupati od svih pravila koja vrijede za sve druge to je jako loše i daje krivi primjer drugima, ocijenio je Bernardić.
Pridružujemo se osudi tog neprimjderenog čina i nejednakog postupanja prema svim ostalim hrvatskim građanima, kako i napadu na novinarku, dodao je.
Također je osudio noćašnji napad uz prijetnje na slobodnog novinara Domagoja Margetića nazvavši ga nedopustivim i ocijenivši da je klima u društvu loša prema svima koji žele istinu, činjenice i pravodobno izvještavanje. U SDP-u to nećemo tolerirati i na to nećemo šutjeti, bez obzira koliko se to nekima u politici ne sviđalo, naglasio je Bernardić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
