Deset ljudi poginulo je u padu zrakoplova kod Moskve: Među putnicima i Prigožin?

Deset ljudi poginulo je u padu privatnog zrakoplova sjeverno od Moskve, a ruska uprava za civilno zrakoplovstvo priopćila je da je Jevgenij Prigožin bio na popisu putnika. Sedam putnika i troje članova posade bilo je u zrakoplovu Embraer koji je letio iz Moskve za Sankt Peterburg, izvijestila je novinska agencija TASS. Navodi se da se avion srušio u regiji Tver, sjeverno od Moskve.

Više od 500 djece ubijeno je u Ukrajini od početka rata, kaže dobrotvorna organizacija

Otprilike 541 dijete ubijeno je u Ukrajini od početka rata u veljači 2022., objavila je britanska dobrotvorna organizacija Save the Children u izvješću objavljenom u srijedu, a ovaj je lipanj najsmrtonosniji zabilježeni mjesec.

Kako su se napadi iz zraka i bespilotnih letjelica utrostručili ovog ljeta, međunarodna dobrotvorna organizacija zabilježila je 16% porast broja stradalih djece između svibnja i kolovoza, u usporedbi s prethodna četiri mjeseca. Agencija je rekla da se 95% tih napada dogodilo u naseljenim područjima, što je dovelo do povećanja ukupnog broja civilnih žrtava, navodeći podatke koje je potvrdio UN.

Predsjedatelj i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović doputovali su srijedu u Ukrajinu kako bi na taj način izrazili potporu toj zemlji suočenoj s ruskom agresijom, a u Kijevu su se sastali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako je nakon tog sastanka objavljeno na službenoj mrežnoj stranici ukrajinskog predsjednika Zelenski je Komšiću i Bećiroviću izrazio zahvalnost na dosadašnjoj potpori BiH teritorijalnom integritetu i suverenitu Ukrajine istaknuvši istodobno kako očekuje da će BiH naći načina provoditi politiku sankcija što ih je Rusiji nametnula Europska unija.

"Ukrajina i BiH imaju zajednički cilj a to je članstvo u EU-u", stoji u priopćenju ureda ukrajinskog predsjednika.

BiH je uz Srbiju jedina država regije koja nije formalno podržala sankcije uvedene Rusiji jer su ta nastojanja blokirali dužnosnici iz reda bosanskih Srba koje kontrolira Milorad Dodik i koji zauzima otvorena proruska stajališta podupirući agresiju na Ukrajinu kao "borbu protiv nacizma" kako je to kazao tijekom zadnjeg posjeta Rusiji.

"Novi izazov je buđenje ideologije nacizma i fašizma, naročito u Ukrajini što se prihvaća kao oružje u borbi protiv Rusije", kazao je Dodik na skupu u Rusiji u travnju a ovog je tjedna najavio kako će u Rusiju ponovo putovati u listopadu.

Dodikova najbliža suradnica Željka Cvijanović koja je članica Predsjedništva BiH odbila se pridružiti Komšiću i Bećiroviću na putu u Ukrajinu.

Ona je kazala kako je za posjet znala ali da o tome Predsjedništvo BiH nije zauzelo službeno stajalište.

"O posjetu me predsjedatelj Komšić izvijestio ali on nije stavljan na dnevni red sjednice Predsjedništva, što znači da nije ni razmatran niti su usuglašavani stavovi. U skladu sa tim, stavovi koje budu iznosili tijekom posjeta su isključivo njihovi osobni, a ne službeni stavovi Predsjedništva niti BiH", kazala je Cvijanović.

Posjet Komšića i Bećirovića Ukrajini prvi je takve vrste od početka ruske agresije. U Kijevu sudjejuju i na sastanku Krimske platforme, projekta pokrenutog kako bi Ukrajina promovirala i branila pravo na očuvanje svog teritorijalnog integriteta.

Kijev tvrdi da je uništio rusku protuzračnu obranu na  Krimu

Ukrajinska vojna obavještajna služba priopćila je da je uništila ruski protuzračni obrambeni sustav S-400 "Trijumf" na poluotoku Krimu koji je anektirala Moskva.

"Kao rezultat eksplozije sustav, povezane rakete i operativno osoblje potpuno su uništeni", poručila je obavještajna služba u srijedu.

U prilog tome objavljena je snimka dronom koja navodno prikazuje eksploziju na rtu Tarhankut na najzapadnijem kraju poluotoka.

Društvenim mrežama dijele se i fotografije velikog oblaka eksplozije.

Ukrajinske vlasti isprva nisu otkrile kojim je sredstvima napadnut ruski sustav protuzračne obrane.

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov najavio je u utorak da će biti daljnjih napada na Krim koji je Rusija anektirala 2014. kršeći međunarodno pravo.

Putin rekao BRICS-u da Rusija želi okončati rat koji je "izazvao Zapad"

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu na samitu skupine BRICS da Rusija želi okončati rat u Ukrajini, ustvrdivši da su ga "izazvali Zapad i njegovi sateliti".

U video obraćanju čelnicima BRICS-a, koji nisu osudili rusku invaziju na Ukrajinu, Putin je ponovio da su ga na rat prisilili potezi Kijeva i Zapada.

Ukrajina i Zapad tvrde da je ruska invazija imperijalističko otimanje zemlje.

Putin nije osobno došao na samit, koji se održava u Johannesburgu, jer bi mu prijetilo uhićenje temeljem naloga Međunarodnog kaznenog suda (ICC). ICC je u ožujku izdao nalog za njegovim uhićenjem zbog ratnog zločina nezakonite deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.

"Samo jedno diktira naša djelovanja u Ukrajini a to je da okončamo rat koji su izazvali Zapad i njegovi sateliti protiv ljudi koji žive u Donbasu", rekao je Putin, govoreći o istočnom dijelu Ukrajine gdje se proruski separatisti od 2014. bore protiv ukrajinske vojske.

"Želim napomenuti da je želja očuvanja njihove hegemonije u svijetu, želja nekih zemalja da očuvaju tu hegemoniju, dovela do teške krize u Ukrajini."

Rusija je više puta rekla da je otvorena za pregovore o okočanju 18-mjesečnog rata, ali samo ako budu uzete u obzir "nove realnosti" koje su stvorile ruske snage koje kontroliraju gotovo petinu Ukrajine. 

Ukrajina traži povrat cijelog svog teritorija i odlazak ruskih snaga.

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, koji je u lipnju Putinu i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju na odvojenim sastancima predstavio afrički mirovni plan, rekao je, odgovarajući na govor ruskog predsjednika, da će članice BRICS-a nastaviti podržavati nastojanja da se okonča sukob.

Putin je također poručio da će Moskva iskoristiti svoje predsjedanje BRICS-om iduće godine kako bi ojačala ulogu skupine u svijetu kao protuteži globalnoj dominaciji SAD-a.

Samit BRICS-a organizirat će u Kazanu u listopadu 2024., rekao je. 

Jačanje BRICS-a dio je ruske vizije potkopavanja američke dominacije i izgradnje, po Putinovim riječima, "mulipolarnog svjetskog poretka".

Proširenje

Čelnici BRICS-a, koji čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, fokusirat će se na sastancima u srijedu na proširenje tog bloka, koji želi povećati svoj utjecaj u svijetu, prenio je AFP.

Kina je u utorak otvoreno poručila da podržava njegovo proširenje. 

To podržavaju i JAR i Brazil, a Moskva, koja je pod međunarodnim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, treba diplomatske i trgovinske saveznike.

Indija je pak nepovjerljiva prema Kini. Indijski premijer Narendra Modi nije prvoga dana samita spomenuo pitanje proširenja skupine.

Samo je naglasio brz gospodarski rast svoje zemlje, potkrijepišvi ga obiljem brojki i primjera.

BRICS proizvodi četvrtinu svjetskog bogatstva i u tim zemljama živi 42 posto svjetskog stanovništva.Deseci zemalja zatražili su da mu se pridruže. Kuba, Nigerija i Iran neki su od kandidata.