Drvenu šetnicu "Bijelog lopoča" u Kopačkom ritu svake godine posjetilo je preko 30 tisuća posjetitelja, od listopada prošle godine ona je zatvorena zbog urušavanja
FOTO Ovako izgleda šetnica u Kopačkom ritu, a na nju smo potrošili 5 milijuna kuna
Poznata drvena šetnica "Bijelog lopoča" u Parku prirode Kopački rit se raspada. Naime, ovu šetnicu gotovo svake godine posjetilo je preko 30 tisuća posjetitelja. No, ona je od listopada prošle godine zatvorena za javnost zbog urušavanja drvene šetnice.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Kako smo pisali u listopadu prošle godine, pojavile su se sumnje da je prilikom izgradnje šetnice korišteno i 'meko' drvo koje nije pogodno za gradnju šetnice unutar poplavnog dijela rita, jer je projektnom dokumentacijom izričito tražen hrast i bagrem kao tipovi otpornog i tvrdog drveta, nego je ustanovljeno kako je gotovo sve dijelove šetnice 'napala' agresivna i destruktivna drvena gljivica koja je, uostalom, i uzrokom nastalog urušenja.
Ravnatelj: 'Ovo urušavanje je malo čudno'
Već pri pogledu na urušeni dio šetnice jasno se vidi da su noseće drvene grede istrule te da su prekrivene žutom 'gljivom'.
- Čim smo doznali za urušavanje šetnice prijavili smo to nadležnim službama, pozvali izvođače radova, jer su bila dva, i inspekcijski nadzor koji je odobrio otvaranje šetnice nakon izgradnje. Potrebno je utvrditi zašto se šetnica urušila pa je na terenu bio i inženjer statičar koji je potvrdio da se urušavanje dogodilo uslijed truljenja drvenih greda. Šetnica je trebala biti građena materijalima koji bi trebali biti dugotrajni pa je ovo urušavanje malo čudno. Na gredi koja je popustila vide se gljive koje su napale drvo, što nije uobičajeno za hrast i bagrem. Ako je građa dobro impregnirana to se ne bi trebalo događati no, za sada ništa ne isključujemo jer u Kopačkom ritu vlada posebna mikroklima koja možda na poseban način utječe na drvenu građu bez obzira o kojoj se vrsti drveta radi - govorio je ravnatelj Javne ustanove Parka prirode Kopački rit Tomislav Bogdanović u listopadu prošle godine.
Šetnica je duga 2,8 kilometara i njenih 1650 metara je sagrađeno od drva, tri metra iznad močvarnog i poplavnog područja rita, pomalo skrivena u visokom šašu što joj daje poseban šarm. U javnom natječaju i projektu bilo je navedeno da se za izgradnju traži prva klasa hrasta i bagrema, da sama šetnica košta oko 5 milijuna kuna, dok zajedno sa izgrađenim prijamnim centrom i popratni objektima sve vrijedi 15 milijuna. Novac za to ustanova Kopački rit dobila je od svjetske banke, dok je 700 tisuća kuna platilo Ministarstvo turizma.
Građena je po etapama, kako je pristizao novac, ali i građa koja je pristizala s nekoliko različitih pilana. Bio je to projekt kojim su se odmah podičili i Ministarstvo okoliša i energetske učinkovitosti, kao i Ministarstvo turizma, jer je bilo jasno da će šetnica biti atrakcija domaćim i stranim turistima te da će biti pokretač svega što se događa u Ritu i Baranji.
Šetnica građena od hrasta i bagrema bez problema trebala bi potrajati 20 i više godina, jer na isti način građene su i druge slične šetnice po Hrvatskoj koje već traju duže od ove. Stručnjaci koji se razumiju u obradu drveta odmah su rekli kako se pri prvom pogledu na građu šetnice vidi da su gazišta rađena od sirovog hrasta jer je on od vremenskih utjecaja ispucao. Da je postavljena suha građa i da je propisno impregnirana, to se ne bi dogodilo.